Nakon ostavke Tomislava Karamarka HDZ traži novog predsjednika. Jedan od kandidata je Andrej Plenković, kojeg podupiru još neki HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu. O tomu smo razgovarali s Dubravkom Šuicom.

DW: Stječe se dojam da osvajanjem mandata europarlamentarci na neki način postanu marginalizirani, ali i emancipirani od stranačke središnjice. I to nije slučaj samo s HDZ-om. Koliko HDZ-ovi europarlamentarci imaju utjecaja na stranačku politiku? Objasnit ću, neka imena smo svakodnevno gledali tijekom predizborne kampanje, spominjala su se kao budući ministri, no nakon izbora kao da više nisu bila potrebna.

Dubravka Šuica: Mi smo tri tjedna u Bruxellesu, jedan tjedan u Strasbourgu i fizički nismo u Hrvatskoj. Nije realno očekivati da možemo biti toliko prisutni. Međutim, ovdje smo se itekako afirmirali i dobro predstavili Hrvatsku i hrvatske građane. I kao individue, i kao delegacija od pet ljudi kada govorimo o EPP-u, EPP-ovoj listi i delegaciji. Što se odnosa sa strankom tiče, pripadamo Klubu HDZ-a u Saboru, ali ne možemo biti na svim sjednica zbog udaljenosti. U prošlom sazivu sam bila i potpredsjednica HDZ-a. Preko mene su moji kolege ovdje imali sve informacije. Možete imati takav dojam, ali to nije činjenica. Dobro smo pozicionirani unutar stranke i nadam se da će tako ostati.

Znači Bruxelles nije kazna? 

Ma ni govora. (smijeh) Mnogi bi takvu kaznu poželjeli.

Javno ste poduprli kolegu europarlamentarca Andreja Plenkovića u utrci za novog šefa stranke. Neki HDZ-ovci, doduše još ne javno i imenom, mu zamjeraju da je predistanciran od prosječnog birača, da je HDZ-ovac tek pet godina i da je u Bruxellesu; opet daleko od stranačke centrale. Koliko su to valjani argumenti? 

To su skroz krivi argumenti i to mogu govoriti oni koji Plenkovića ne poznaju. 27 godina sam u stranci i mislim da mogu meritorno govoriti o HDZ-u i kolegama. Mi smo slobodno izabrali svog favorita zato jer smo ga dobro upoznali, pratimo njegov rad. S obzirom na događaje u HDZ-u i to da je stranka srušila Vladu, opredijelili smo se za novo, moderno i proeuropsko lice.

To je najbolje za Hrvatsku, a ne samo za HDZ. Bit ću otvorena: naš politički cilj jest da se SDP ne vrati u Banske dvore, a Plenković je jamstvo za to. On svojom osobnošću, bez obzira što predstavlja desni centar, može zahvatiti puno šire; pogotovo u urbanim centrima od Zagreba, Splita, Dubrovnika, Osijeka i Rijeke u kojima nismo uvijek polučili najbolje rezultate.

Dobro je da to otvoreno govorimo. Nema razloga da se i drugi ne kandidiraju. Dapače, za njega bi bilo bolje da ima jednoga ili više protukandidata. Najvažnije, mi želimo izbore po novom Statutu – jedan član, jedan glas. To je standard koji je HDZ dosegnuo. Opći sabor ili glasovanje putem delegata bi okrnjio legitimitet budućeg predsjednika.

Kada spominjemo glasovanje delegata, kao jedan od potencijalnih kandidata spominje se i kontroverzni ministar kulture Zlatko Hasanbegović. On je dobio i najveći broj glasova delegata u izboru deset članova Predsjedništva stranke. Mislite li da je realno očekivat njegovu pobjedu i bi li to bilo dobro za stranku, u konačnici i za Hrvatsku?

Za Hrvatsku je dobro sve što je zasnovano na demokratskim principima i stranačkom Statutu. Svatko može birati i biti biran. Što se tiče tog broja glasova na stranačkom Saboru, jako sam se protivila toj takozvanoj šalabahter demokraciji.

Najbolja je „demokracija kutije“, otvoreni izbori na kojima svaki član ima jedan glas. Velika je razlika od 2.000 (delegata, op.a) do 200.000 (članova, op.a.). Dapače, bilo bi dobro kad bi bilo više kandidata.

U Hrvatskoj se voli navoditi kako su njemački CDU i HDZ sestrinske pučke stranke. Angela Merkel je, podsjetimo se, izravno podupirala i Ivu Sanadera na izborima. No s Karamarkom je to izostalo. Zašto? Kakav je pogled iz Bruxellesa na to? 

Uvijek smo imali potporu CDU-a i CSU-a, bez obzira na Karamarka. Ne vidim tu neki problem. Imamo izvanredne odnose s predsjednikom kluba Manfredom Webberom (CSU) kao i s ostalim njemačkim političarima poput Elmara Broka (CDU) koji predsjeda vanjskopolitičkim odborom EP-a. U tom odboru je Plenković potpredsjednik. Sada se nadam još većoj podršci, baš iz razloga naše umreženosti i osobnog poznanstva s njemačkim političarima kroz europske institucije.

Kada je SDP osvojio vlast, nije se to dogodilo zbog toga što su građani jako simpatizirali SDP i Milanovića, već zbog toga što su željeli kazniti HDZ. Sada se govori o europeizaciji stranke. Žele li vaši birači takvu, europeiziranu, stranku?

Treba nam europeiziranje Hrvatske. No treba reći da je s HDZ-om na čelu Hrvatska postala članica NATO-a i EU-a, ma tko što o tome mislio. U prvim programskim dokumentima dr. Franje Tuđmana su bili zacrtani Europska zajednica i NATO, a to je ostvareno. No kada joj je SDP bio na čelu, država je deeuropeizirana. Godine članstva u EU-u pod SDP-om nismo iskoristili. Sada je prilika da se vratimo i maksimiziranom svoje članstvo. Čudno je da mi građani govore: „Vi tamo u Europi.“ Mi u Zagrebu, mi u Dubrovniku smo u Europi. To je ono što političari nisu dovoljno valorizirali. Mi mislimo da je Plenković ta osoba koja može približiti Hrvatsku i EU. Nije istina da je on distanciran od građana. Vidjela sam to kada je bio nositelj liste za europske izbore i kada smo obišli svaki kutak Hrvatske. Uostalom, oba puta smo pobijedili.

Pretpostavljam da smatrate da velika koalicija, za sada, u Hrvatskoj nije opcija. 

Opcija je da HDZ pobijedi i da koalira sa sebi srodnim strankama. Koalicijama se učimo i, kao što je vidljivo po zadnjem primjeru, nije jednostavan taj proces. Teško je prognozirati u politici. Ali, ako je u velikim zemljama poput Njemačke to realnost već dva mandata, ne mogu špekulirati, no može se dogoditi. HDZ je vodeća stranka i uvjerena sam da ćemo imati svog premijera.

Koliko ima istine u tomu da je Karamarko svojom ostavkom zapravo otvorio polje za predizbornu ili novu postizbornu suradnju HDZ-a i Mosta? Politički suparnici već poručuju da je glas za Most zapravo glas za HDZ.

Svaka suradnja je dobrodošla. Smatram da će Most smanjiti svoje rezultate i ambicije kada Plenković dođe na čelo HDZ-a.

HDZ je prošlu predizbornu kampanju temeljio na antikomunizmu, borbi protiv navodnih Jugoslavena, unutarnjih neprijatelja, lustraciji…

S obzirom na produbljene podjele u društvu, čini se da to nije bio mudar potez. Kako gledate na to? I kako bi se HDZ trebao postaviti u kampanji pred prijevremene izbore?

U drugom dijelu kampanje HDZ se nije bavio tim ideološkim pitanjima, već smo se bavili gospodarstvom. Ali to nije dobro komunicirano i nije došlo do svakog građanina. Ključni je trenutak za gospodarski oporavak. Mislim da će se naša kampanja, koja će biti kratka, morati temeljiti na gospodarstvu, provedbi programa te malom i srednjem poduzetništvu. 90 posto njemačkog gospodarstva počiva na malim i srednjim poduzetnicima. Taj model moramo prekopirati. Ideološke teme će pasti u drugi plan.

Intenzivno se govori o nekakvom prestrojavanju HDZ-a prema centru. Čak i da je to budućnost stranke, je li to moguće obaviti do rujna u kojem će se održati izbori? 

HDZ ne želi prestrojavanje na centar. Mi smo desni centar. Uvijek smo to bili i sada smo to. Centar ostaje nekima drugima. HDZ je mainstream europske politike. To se pokušava imputirati Plenkoviću, ali to nije činjenica. Naša je politika kompatibilna s Europskim pučanima, a to je narodnjaštvo i demokršćanstvo.

S Dubravkom Šuicom razgovarao je Siniša Bogdanić.

http://www.dw.com/hr/dubravka-šuica-s-plenkovićem-želimo-europeizirati-hrvatsku/a-19348185