Već nekoliko godina traju netransparentni političko trgovinski pregovori između Europske Unije, SAD, Kanade te država članica WTO-a o stvaranju jedinstvenog tržišta roba i usluga, kojima će se ostvariti dominacija velikih korporacija nad malim i srednjim tvrtkama, poljoprivrednicima i društvom u cjelini. U sjeni proširenja već dovoljno globaliziranog tržišta krije se jačanje industrije ratovanja, vojne industrije, […]

Elementi kojima se pokušavaju osigurati vlastiti geopolitički i geostrateški interes jesu bilateralna trgovina i neometana ulaganja, realizirana kroz međunarodne „sestrinske“ ugovore TTIP(Transatlantic Trade and Investment Partnership-Prekoatlantsko partnerstvo u trgovini i ulaganjima između SAD i EU ), CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement, Sveobuhvatni  gospodarski i trgovinski ugovor između Kanade i EU) i TISA (Trade in Services Agreement, Sporazum o liberalizaciji trgovina uslugama (licenciranje,financijske usluge, telekomunikacija, e-trgovine, pomorski prijevoz, „outsourcing“). Osim snažnog geostrateškog utjecaja kroz otvaranje i integraciju tržišta, preko tih ugovora širi se i  ekonomski, tehnološki i kulturni utjecaj multinacionalnih korporacija. Sve je to moguće zahvaljujući nemjerljivoj  snazi i potpori  vojne industrije, korporativnih medija i financijskih špekulanata sa Wall Streeta.

Lobisti i pristalice TTIP i CETA uvjeravaju javnost da će sporazumi potaknuti gospodarski rast u zemljama EU. Studije utjecaja TTIP-a na život koje su izradile Italija, Grčka, Francuska i druge države pa i Hrvatska pokazuju suprotno: u većini članica EU će doći do smanjenja domaće potražnje, a time posljedično i do smanjenja BDP-a. Studije pokazuju i  budućnost europske poljoprivrede, koja ne može izdržati nelojalnu konkurenciju GMO proizvoda, a kamoli spriječiti multinacionalni agro-biznis.

U Hrvatskoj je interes javnosti za sadržaj i posljedice primjene TTIP/CETA/TISA sporazuma minimalan, a svega je nekoliko saborskih zastupnika i zastupnica u prošlom sazivu Sabora, potvrdilo da ima neka saznanja o TTIP-u. Studija utjecaja TTIP-a na naše gospodarstvo, objavljena u proljeće 2016., unatoč svim objektivnim nedostacima, jasno ukazuje da će ekonomski utjecaj TTIP-a na rast BDP-a biti minimalan u rasponu od 6 do 84 kuna rasta BDP-a po stanovniku RH godišnje.

Iako su mediji nedavno objavili kako se pregovori o TTIP nalaze pred propašću, nažalost, to je još jedan trik njegovih lobista. Niti jedan od spornih sporazuma nije „propao“ nego su ključni elementi TTIP, koji se tiču ugrožavanja lokalnog gospodarstva, radničkih prava i javnih usluga uključeni u sporazum CETA, između Kanade i EU. Globalno prihvaćanje CETA lobisti u EU parlamentu pripremaju za kraj mjeseca listopada ove godine, na susretu na vrhu Europske unije i Kanade u Bruxellesu. Iako je CETA proglašen mješovitim sporazumom, te ga trebaju ratificirati i svi parlamenti država članica EU, postoje prijedlozi da se sporazum CETA počne primjenjivati tj. da stupi na snagu prije konačne ratifikacije u nacionalnim parlamentima.

Problem Hrvatske je u tome što je deset od jedanaest hrvatskih EU parlamentaraca, među kojima se posebno ističu predstavnici HDZ-a, Davor Ivo Stier i Dubravka Šuica, kao vrlo snažni zagovarači i lobisti da Hrvatska što prije pristupi TIIP/CETA/TISA sporazumima, te tako oslabi i ugrozi svoj poljoprivredni sektor i sektor malog i srednjeg poduzetništva, te radnička i građanska prava.

U većini država članicama EU, nekim gradovima u SAD i Kanadi, gdje je otpor građana i civilnog sektora, poljoprivrednika i sindikata već tri godine aktivan i artikuliran, kritičari ističu mehanizam ISDS (Investment state dispute settlement) pomoću kojeg korporacije mogu tužiti države pred  arbitražnim sudom, te mehanizam donošenja regulatornih pravila kao središnje točke prijepora, koji će ukoliko budu doneseni nanijeti nepovratnu štetu općem dobru. Ovu opasnost od ISDS mehanizma čak 97 % od 150 000 sudionika javne rasprave o TTIP-u koju je organizirala EU komisija prepoznalo je kao najveću opasnost TTIP-a.

Poradi svega toga Press centar za okoliš Hrvatske, Agencija za bioetiku i socijalnu ekologiju iz Osijeka, Hrvatsko bioetičko društvo iz Zagreba i „grassroots foundation“ iz Warendorfa, organiziraju dvodnevnu konferenciju radnog naziva „Za Hrvatsku slobodnu od sporazuma TTIP/CETA/TISA!“ Konferencija će se održati u Osijeku, 13. i 14. listopada 2016.

Glavne teme konferencije oslanjaju se na utjecaj TTIP/CETA/TISA na poljoprivredni sektor,održivi razvoj i opstanak organske proizvodnje, sigurnost hrane, javni sektor s naglaskom na javno dostupno obrazovanje, solidarno javno zdravstvo, malo i srednje poduzetništvo, obnovljive izvore energije, manjinska građanska prava i kulturnu tradiciju, socijalna i radnička prava.

Na konferenciji ćemo prezentirati Barcelonsku deklaraciju o stvaranju zona i gradova oslobođenih od TTIP/CETA/TISA, koju su do sada potpisali  gradonačelnici velikih i malih gradova u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Grčkoj, Sloveniji i Portugalu, stvorivši mrežu više od 2000  jedinica lokalne samouprave koje su se proglasile zonama slobodnim od TTIP/CETA/TISA. Nadamo se da će se i jedinice lokalne samouprave iz Hrvatske pridružiti inicijativi, te svojim potpisivanjem Barcelonske deklaracije jasno artikulirati stav prema ovim sporazumima. Konferenciji će prisustvovati i gospodin Mislav Mihaljević, predstavnik Ureda zastupnika u Europskom parlamentu g. Davora Škrleca, te Nils Loret koordinator „TTIP-Free zones European network“ iz Francuske.

http://objektivno.hr/osijek-konferencija-za-hrvatsku-slobodnu-od-sporazuma-ttipcetatisa-85347