U EP-u se raspravlja o tri rezolucije koje imaju isti cilj, učiniti Uniju odlučnijom, djelotvornijom i demokratski odgovornijom, i to institucionalnim promjenama unutar EU-a, iako predlažu oprečna rješenja
Kako poboljšati funkcioniranje EU-a? Kako izvući Europu iz vrtloga kriza, koje su povećale nezadovoljstvo i razočaranje Unijom, kako na europskom zapadu, tako i u istočnim članicama, a osobito na europskom jugu, opustošenom višegodišnjom ekonomskom i financijskom krizom? Još, naime, nema odgovora na pitanje kako će se europska integracija suočiti s aktualnim i nadolazećim izazovima poput izbjegličke krize, borbe protiv terorizma, ekonomske stagnacije i visoke nezaposlenosti, od kojih nijedan ne može biti adekvatno riješen izvan europskog okvira, o čemu je bilo riječi na seminaru o budućnosti EU-a koji se jučer i danas održava u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Cilj seminara je poticanje rasprave između ključnih medija – među kojima je na raspravu pozvan i Novi list – te vodećih europarlamentaraca o ključnim temama za Uniju u godinama koje dolaze.
Hrvatska i Istra vodeći po broju donora
Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić bio je jučer u Bruxellesu domaćin konferencije o darivanju i presađivanju organa koja je okupila vodeće europske stručnjake iz područja transplantacijske medicine, među kojima i predstavnike Hrvatske donorske mreže. Cilj konferencije bio je podizanje svijesti europskih građana o darivanju i presađivanju organa, pri čemu je potvrđena važnost iskustava Hrvatske, koja ima prosječno najviše donora na svijetu, a Istra je po broju donora već godinama vodeća europska regija.
– Ovo je jedino područje medicine koje je toliko ovisno o sudjelovanju i podršci društva – naglasio je Jakovčić napomenuvši kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je u vrlo kratkom roku uspjela postići nevjerojatan napredak na polju doniranja organa.
Osnažiti parlamente
Trenutačno se u Europskom parlamentu raspravlja o tri rezolucije koje imaju isti cilj – učiniti Uniju odlučnijom, djelotvornijom i demokratski odgovornijom, i to institucionalnim promjenama unutar Unije – iako predlažu oprečna rješenja. Jedna rezolucija, primjerice, stavlja naglasak na bolje korištenje postojećih okvira zadanih Lisabonskim ugovorom, dok druga sugerira promjene Lisabonskog ugovora u pravcu veće integracije, čime se i ova rasprava ponovno svodi na onu staru, neriješenu dilemu: je li budućnost u većem stupnju integracije, odnosno u »više Europe«, ili je rješenje u suverenističkom pristupu i renacionalizaciji, kako nazivaju trend koji je uhvatio maha posljednjih nekoliko kriznih godina u Europi.
Prvu rezoluciju predstavili su njezini predlagatelji, talijanska zastupnica iz skupine socijalista i demokrata Mercedes Bresso i pučanin Elmar Broka, koji stavljaju naglasak na veće korištenje mogućnosti postojećeg europskog govora, pozivajući na potrebu poštovanja redovnog zakonodavnog postupka EU-a od strane zemalja članica. Brok i Bresso naglašavaju da se šefovi država trebaju prestati upletati u donošenje zakona i da se odluke vezane za eurozonu trebaju donositi koristeći se uobičajenim, transparentnim metodama EU zakonodavstva. Kako bi riješili situaciju u kojoj manji broj zemalja članica ima mogućnost zaustaviti važne prijedloge zakona, Brok i Bresso predlažu da zemlje EU-a koriste većinsko glasanje umjesto da uvijek traže jednoglasnu odluku. Smatraju, nadalje, da bi ulogu nacionalnih parlamenata trebalo osnažiti kako bi se odluke koje se donose što više približile građanima.
Okrugli stol
Drugu rezoluciju predlaže Guy Verhofstadt, lider liberalne skupine u Europskom parlamentu, koji entuzijastično poručuje kako je izlaz u »sveobuhvatnim promjenama« Lisabonskog ugovora, koja će voditi većoj integraciji »temeljnih« članica EU-a. Verhofstadt, naime, smatra da su krizne situacije pokazale da sadašnja Unija nema kapacitete da djelotvorno i brzo odgovori na krize, te da je prošlo vrijeme ad hoc kriznog upravljanja. Stoga je potrebno ozbiljno pristupiti rješavanju postojećih nedostataka u upravljanju Unijom i to tako da se prekine s praksom Europe »a la carte«, odnosno Europom u kojoj će članice od EU-a uzimati samo ono što im odgovara, a odbijati ono što ne paše, što je sada osobito aktualno u kontekstu Brexita.
Treća rezolucija koja je na stolu također je zajednički prijedlog pučanina Reimera Böge i zastupnice iz redova socijalista i demokrata Pervenche Béres – što u Europskom parlamentu nije nikakvo iznenađenje s obzirom na to da su ondje pučani, socijalisti i liberali u svojevrsnoj koaliciji nasuprot euroskeptičnim političkim opcijama – koji smatraju da monetarna unija zahtjeva zaseban proračun kojim bi se apsorbirali ekonomski šokovi.
O ovim pitanjima na zasebnom okruglom stolu organiziranom za novinare iz Hrvatske izjasnili su se i hrvatski europarlamentarci Jozo Radoš, Dubravka Šuica, Marijana Petir i Ivan Jakovčić, koji su se uglavnom priklonili rješenjima koja dolaze iz njihovih političkih skupina.
