U svakom slučaju moramo poboljšati vojnu suradnju unutar EU kako bi Europa bila sigurnija. Lisabonski ugovor zahtijeva od država članica da osiguraju odgovarajuće kapacitete za civilne i vojne misije i operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike", smatra Šuica
Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnici su usvojili rezoluciju o Europskoj obrambenoj uniji, kojom pozivaju zemlje članice na veću suradnju u području obrane, uspostavu multinacionalnih snaga i stalnog sjedišta za planiranje i upravljanje vojnim operacijama kao i na izdvajanje potrebnih 2% BDP-a na obranu. Iznimno je važno da države članice Europske unije zadovolje dogovorene ciljeve potrošnje od 2 posto BDP-a za obranu. Samo su dvije zemlje EU (Grčka i Velika Britanija) ispunile taj cilj u 2014., a 11 zemalja EU izdvaja za troškove obrane manje od 1 posto BDP-a.
Na popodnevnom dijelu sjednice raspravljalo se o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP) koju je potrebno temeljito revidirati kako bi EU postala strateški neovisna, obzirom da se sigurnosna okolina znatno promijenila. Revizija uključuje uspostavljanje trajne strukturirane suradnje, mogućnost intervencije EU u upravljanju krizama, jačanje principa kolektivne obrane. Naime, EPP smatra da Članak 45 Ugovora ima mogućnost postati ekvivalent NATO-vom članku 5, po principu jedan za sve, svi za jednoga.
Zastupnica Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, danas je tijekom plenarne sjednice izjavila: “U svakom slučaju moramo poboljšati vojnu suradnju unutar EU kako bi Europa bila sigurnija. Lisabonski ugovor zahtijeva od država članica da osiguraju odgovarajuće kapacitete za civilne i vojne misije i operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Možda je upravo sada pravi trenutak za više političke volje kako bi se krenulo u izgradnju europske sigurnosne i obrambene unije, iako tu neke zemlje članice smatraju prijetnjom njihovom nacionalnom suverenitetu. Treba znati da je do sada Amerika bila glavni uplatitelj u budžet i troši na obranu puno više nego ijedna druga članica NATO-a. Prema podacima Europske agencije za obranu ukupan iznos koji Europljani troše na obranu je ispod polovice onoga što troše Amerikanci. Jačom obrambenom industrijom smanjila bi se fragmentiranost tržišta i ojačala strateška pozicija EU”.
Bolja suradnja s NATO-om također je dio zajedničke obrambene sigurnosne politike, ali važna je i u svjetlu američkih izbora. NATO i EU strateški su partneri – od 28 zemalja članica EU, 22 zemlje također su članice NATO-a i imaju zajedničke interese i izazove. Sjedišta obiju organizacija nalaze se u Bruxellesu, a veća suradnja revitalizirala bi transatlantske odnose.
