Prema direktivama EU-a, Hrvatska je dužna donijeti mjere za zaštitu podzemnih voda i sprečavanje disperzije štetnih čestica zrakom. Eurozastupnica Dubravka Šuica već je dva puta tražila od Europske komisije očitovanje o ovom problemu.
Nakon višekratnih zahtjeva lokalnog stanovništva za pomoć, Šuica je ustrajna u nastojanjima da se riješi problem Crnog brda na području Biljana Donjih, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Europske pučke stranke.
Zbog toga je inicirala proces jer oko 140.000 tona odloženog kamenog agregata dobivenog kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske iz Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik, ugrožava kvalitetu svakodnevnog života, čistoću okoliša i utječe na zdravlje lokalnog stanovništva.
– Kameni agregat se koristi i kao zamjena za vulkanski kamen, odnosno za završni sloj asfalta i prema nekim saznanjima Hrvatske ceste proteklih su mjeseci ugradile oko tisuću tona kamenog agregata u obnovu kolnika cesta. Svakako, jedno je od rješenja za saniranje problema Crnog brda i korištenje ovog materijala u cestogradnji, istaknula je Šuica, navodi se u priopćenju.
Europska komisija pozvala je Hrvatsku da osigura primjerenu zaštitu odlagališta Crno brdo u Biljanima Donjim kod Benkovca sukladno zakonima EU-a. Ta se lokacija koristi kao odlagalište kamenog agregata koji Hrvatska nije klasificirala kao otpad, a odložen je izravno na tlo, što može imati posljedice na ljudsko zdravlje i okoliš. Komisija je u ožujku 2015. uputila Hrvatskoj službenu opomenu s ciljem rehabilitacije Crnog brda do 31. prosinca 2015., ali od tada nema napretka po tom pitanju. Stoga, Komisija sada poduzima drugi korak te je poslala obrazloženo mišljenje.
Ako Hrvatska ne popravi situaciju za dva mjeseca, Komisija je može prijaviti Sudu EU-a, a ako Sud EU-a presudi protiv Hrvatske, ona će morati postupiti prema toj presudi. Prema uobičajenom postupku u slučajevima povrede propisa, državi članici stiže službena opomena Europske komisije, a ako ni nakon toga ništa ne učini, stiže obrazloženo mišljenje. Sud je zadnja opcija od koje Komisija može tražiti i da se državi koja je povrijedila propis dosudi novčana kazna.
– Nije svejedno kakav zrak naši građani udišu, kakvu vodu piju i u kakvom okolišu žive. Čist zrak i pitka voda su temeljna prava građana, dodala je zastupnica Šuica.
