Susret čelnih ljudi Hrvatske i Njemačke, Andreja Plenkovića i Angele Merkel, te odlazak njihova srpskog kolege Aleksandra Vučića iz Bruxellesa zbog hrvatske blokade pregovaračkog poglavlja 26, komentirala je zastupnica u Europskom parlamentu, HDZ-ova Dubravka Šuica, i ustvrdila da ne blokira Srbiju samo Hrvatska
Odlazak Vučića iz Bruxellesa zbog hrvatske blokade poglavlja 26 Šuica je nazvala 'epizodom gdje je Vučić htio skrenuti pozornost na Srbiju, ali to nije realno'. 'Znate da na otvaranju poglavlja sudjeluju nadležni ministri, a ministrica europskih integracija Joksimović nazočna je u Bruxellesu. Srbija mora zadovoljiti standarde i kriterije. Kada je riječ o tom poglavlju, ono se odnosi na obrazovanje i kulturu, ali se tu prije svega radi o našoj nacionalnoj manjini u Srbiji i traži se pravo na korištenje jezika, a radi se i o povratu kulturnih dobara', kazala je Šuica gostujući u 'Novom danu' N1 televizije.
Upitana koje su druge zemlje odlučile blokirati Srbiju, Šuica je odvratila: 'Ne znam nabrojati te zemlje, ali ima ih. Mi ne želimo blokirati Srbiju, dapače, naša vanjska politika je da budemo most prema zemljama jugoistočne Europe i da Hrvatska ne bude zadnja granica EU. Međutim, potrebno je ispuniti standarde, što je i Hrvatska učinila u pregovorima.'
Šuica se osvrnula i na sastanak Plenković-Merkel i gospodarske odnose dviju zemalja, kazavši da postoje otvorena pitanja. Međutim, ni o njima nije mogla govoriti jer 'ne zna specifičnosti tih pitanja i ne može o njima konkretno govoriti. U svakom slučaju, treba investitorima dozvoliti da nesmetano rade, ali sukladno pravilima i hrvatskim zakonima koji su preuzeti za vrijeme pregovora, koje smo transponirali preko Sabora'.
Ovih dana se u Hrvatskoj raspravlja o telekomunikacijskoj infrastrukturi - treba li je država graditi ili T-com, pitanje je na koje Šuica odvratila: 'Ja sam sigurna da država treba voditi računa o nacionalnim interesima i zaštititi vlastitu sigurnost. Hrvatska će to napraviti putem javne nabave.'
Treba li RH imati svoju telekomunikacijsku infrastrukturu, naime, Most traži da joj Hrvatska bude vlasnik, pitanje je na koje je pak europarlamentarka kazala samo: 'Vlada će naći najbolje rješenje i Plenković će obaviti konzultacije s članovima Vlade i stručnjacima.'
BiH na europskom putu - upitnik s puno pitanja
'U fokusu razgovora je bio BiH i bez želje da se miješam u unutarnje odnose, želim samo kazati da im želimo pomoći na putu u EU i da to pomno pratimo. Dobro je da je Johannes Hahn bio u Sarajevu. Bitno nam je da taj europski put bude iskren, ali treba ispuniti upitnik s puno pitanja. Kada je riječ o Ukrajini - ostajemo pri onome što je Plenković rekao ondje, a to je da stoji ponuda iskustva RH, ali i njegova osobnog vezano za mirnu reintegraciju područja koji su okupirali Rusi. Treba se voditi sporazumom iz Minska. Bitno je da je EU na samom pragu da provede viznu liberalizaciju za građane Ukrajine, što je bitan pomak', dodala je Šuica.
Osvrćući se na BiH, kazala je i da 'postoje povratnici iz Sirije i Iraka u BiH i prijete opasnosti, ali treba baratati konkretnim brojkama i činjenicama. Sigurna sam da ne žele ostati crna rupa u središtu Europe. Srbija i Albanija, čak i Kosovo, su na euroatlantskom putu. Nije dobro da ostanu van tih tijekova'.
Komentirajući pojedine naslovnice u Hrvatskoj koje govore da je NATO spreman angažirati se u slučaju sukoba u BiH, napomenula je: 'Opreza nikad dosta, treba biti na oprezu, ali vjerujem da će predstavnici svih triju naroda u BiH biti dovoljno ozbiljni i da će voditi računa da BiH prihvatiti europske vrijednosti i tako razvijati unutarnju i vanjsku politiku.'
