"Vrlo je važno da Srbija uskladi svoju politiku s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, što trenutno nije slučaj", naglasila je Šuica
Na današnjem Odboru za vanjske poslove predstavljeni su nacrti izvješća o Srbiji i Kosovu, kojima Europski parlament daje svoje stajalište na Izvješća o napretku Europske komisije za ove dvije zemlje.
Zastupnici su pohvalili napredak Srbije u poglavljima 23 i 24 koja su ključna za daljnji nastavak pregovora. Osvrnuli su se na preostale probleme u područjima vladavine prava, gdje neovisnost pravosuđa još uvijek nije zaživjela u praksi, kao i korupciju i organizirani kriminal koji su i dalje prepreka ekonomskom i socijalnom napretku. Zastupnica Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora, zahvalila se izvjestitelju Davidu McAllisteru na objektivnom izvješću, rekavši da je Srbija ostvarila napredak, ali i da je to tek početak transformacije srpske politike u odnosu na europsku.
„Vidi se pozitivan pomak, ali još postoje nedostaci. Daljnja dinamika pregovora ovisit će o napretku u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom gdje se očekuje veći srpski angažman. Također je potrebno sve dosada potpisane ugovore i sporazume zaista i provesti. Osim toga, vrlo je važno da Srbija uskladi svoju politiku s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, što trenutno nije slučaj. Upitno je stajalište Srbije prema sankcijama za Rusiju i neprihvatljivo je da se upravo danas, 9. siječnja, u Republici Srpskoj slavi praznik koji je Ustavni sud BiH zabranio te da na proslavi sudjeluje i srpski predsjednik Nikolić. Srbija se treba jasno ograditi od Dodikovih secesionističkih tendencija. Bilateralna pitanja vezana uz druge zemlje, posebice Hrvatsku, moraju se što prije riješiti. Tu mislim na pitanja granica, nestalih osoba, povrat kulturnog blaga, status hrvatske manjine, sukcesiju, pravosudnu suradnju ili tzv. regionalnu univerzalnu jurisdikciju (mini-Haag)“, izjavila je zastupnica Šuica. Naglasila je da će se Srbija morati suočiti s nedavnom prošlošću kako bi regionalna suradnja bila moguća i kako bi nastavila graditi europsku budućnost.
Vezano uz Kosovo, istaknuti su pozitivni koraci poput potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi ugovorni odnos između EU i Kosova. Zastupnica Šuica izjavila je da su potrebni daljnji napori u ispunjavanju mjerila kako bi se liberalizirao vizni režim, unatoč činjenici da je teško ratificirati razgraničenje između Crne Gore i Kosova. „Drago mi je da pozivate članice EU koje nisu priznale Kosovo da to učine, te da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala Kosovo da sudjeluje kao promatrač“, zaključila je Dubravka Šuica.
Picula: Rješavanje bilateralnih pitanja sa susjedima važno je za napredak Srbije na putu prema EU
Predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, zastupnik Tonino Picula, u svom govoru je naglasio kako je i konstruktivno rješavanje preostalih bilateralnih pitanja Srbije sa susjedima od velike važnosti za njezino napredovanje na putu prema EU.
„Pod time mislim na utvrđivanje sudbine nestalih u agresiji na Hrvatsku, rješavanje granične demarkacije i povratak otetog kulturnog blaga. To bi pomoglo zatvaranju otvorenih pitanja iz prošlosti i omogućilo punu suradnju u približavanju europske budućnosti za Srbiju“, poručio je zastupnik Picula.
„Proces otvaranja prvih poglavlja treba razumjeti isključivo kao izraz pozitivnog pritiska kako bi počela ozbiljna transformacija velikog broja sektora u državi, a ne kao blokadu.“ Picula je tako reagirao i na istupe nekih slovenskih zastupnika koji su rezerve Hrvatske na otvaranje poglavlja 26. u pregovorima sa Srbijom nazvali blokadom. Picula je poručio da „ne treba miješati događaje“ jer je primjer prave blokade bilo dugotrajno onemogućavanje Hrvatske od strane Slovenije.
Upozorio je da nacrt izvješća o napretku Srbije sadrži velik dio iz prošlogodišnjeg izvješća, što govori da je pred Srbijom, kao zemljom kandidatkinjom za EU, još puno posla.
„Ugroženost slobode medija i netransparentost vlasništva nad njima, nedovoljno učinkovita borba protiv korupcije, jačanje vladavine prava, realizacija nedavno usvojenog akcijskog plana o poštivanju prava manjina i ljudskih prava općenito, puna suradnja s međunarodnim sudom u Haagu, usklađivanje s vanjskom politikom EU koja, između ostalog, uključuje podršku Srbije napretku BiH prema članstvu u EU te jednak takav pristup nastavku dijaloga s Kosovom“.
Govoreći o izvješću o napretku Kosova, Picula je podsjetio da su najbitniji trenuci u protekloj godini bili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu u travnju te start reformske agende u studenom. Kao predsjednik zajedničkog parlamentarnog izaslanstva s Kosovom, vrlo je zadovoljan što se stranačke političke podjele nisu odrazile na rad zajedničkog izaslanstva koje je tijekom dva sastanka, usvojilo zajednički pravilnik i preporuke.
Picula se ujedno nada da će uskoro biti ispunjeni i svi uvjeti da se ukinu vize za građane Kosova, kao jedinu preostalu zemlju u regiji. Jedan od tih uvjeta je i ratifikacija graničnog sporazuma s Crnom Gorom što potvrđuje strukturne podjele na političkoj sceni Kosova.
Pohvalio je napredak u dijalogu Kosova i Srbije te neke konkretne pomake poput dogovora o dodjeli telefonskog koda Kosovu, ali i upozorio da su organizirani kriminal, visoka razina korupcije i ugrožena sloboda medija i dalje ozbiljne prepreke za daljnji europski put Kosova.
Picula je posebno istaknuo da daljnja primjena tzv. regionalne nadležnosti srbijanskog pravosuđa na građane susjednih zemalja kao i posljednji slučaj uhićenja Ramusha Haradinaja nikako ne doprinose stabilnosti i suradnji u regiji.
