Prema statistikama za 2014. godinu 44% komunalnog otpada u EU se reciklira ili kompostira. U 2004. godini brojke su iznosile 31%., a do 2020. godine države članice trebale bi reciklirati ili kompostirati više od 50% otpada.

„Paket o otpadu postavlja ambiciozan plan za povećanje stope recikliranog otpada na razini cijele EU. Budući da se u Hrvatskoj čak 80% otpada odlaže pod zemljom, što je najštetnije za okoliš i zdravlje ljudi, neophodno je uvesti novi pristup, otpad tretirati kao resurs te edukacijom na razini cijele države i od najranije dobi uspostaviti mehanizme ostvarivanja cilja gospodarstva bez otpada, odnosno gospodarstva u kojem se sav otpad razvrstava i reciklira,“ naglasila je zastupnica Ivana Maletić (EPP, HR).

„Europa je deficitarna u izvorima energije i mineralnim resursima. To predstavlja sve veći problem za naše gospodarstvo. Ovismo o uvozu energije a odgovor na problem je kružno gospodarstvo. Ovoga tjedna okrećemo novu stranicu našega razvoja koja nas vodi prema resursno učinkovitoj budućnosti”, rekla je zastupnica Marijana Petir (EPP, HR).

„Kružno gospodarstvo je dobar instrument za upravljanje otpadom. Otpad je prestao biti problem; postao je šansa kad se njime pravilno gospodari. Dakle, moja poruka je da otpad trebamo pretvoriti u vrijednosti i tako spriječiti rasipanje naših resursa," rekla je zastupnica Dubravka Šuica (EPP, HR).

"Ako Hrvatska želi biti uz bok bogatih zemalja EU uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac. Kao izvjestiteljica za bacanje hrane pozdravljam donošenje pravne definicije koja će omogućiti precizno mjerenje koliko hrane baca svaka država članica, " izjavila je Biljana Borzan (S&D, HR).

„Hrvatska bitno zaostaje za EU prosjekom u pogledu recikliranja otpada. Iznimka je Istarska županija. U vrijeme dok sam obnašao dužnost župana Istra je uspjela prikupiti potrebnu dokumentaciju i povući tridesetak milijuna eura iz EU fondova namijenjenih izgradnji regionalnog centra za odlaganje otpada," izjavio je Ivan Jakovčić (ALDE, HR).

Do 2030. godine, najmanje 70% težine komunalnog otpada trebalo bi reciklirati ili pripremiti za ponovnu uporabu, rekli su zastupnici Europskog parlamenta. Europska komisija predložila je 65%.

Za ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu cilj recikliranja od 80% do 2030. godine.

Nacrt zakona ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta na 10% do 2030. godine. Zastupnici Europskog parlamenta predlažu smanjenje na 5%, ali s mogućim produljenjem na pet godina, pod određenim uvjetima, za države članice koje su odlagale više od 65% svog komunalnog otpada u 2013. godini.

Procjenjuje se da se u EU baca oko 89 milijuna tona hrane, odnosno 180 kg po stanovniku godišnje. Zastupnici traže da se bacanje hrane smanji za 30% do 2025. i za 50% do 2030. godine, u odnosu na 2014. Slično predlažu i za bacanje otpada u more.

Četiri izvješća koje je EP usvojio u utorak predstavlja pregovaračko stajalište Parlamenta u pregovorima s Vijećem ministara, koje još mora usvojiti vlastitu poziciju.

U 2014. godini, Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju  komunalni otpad na deponiju, dok Cipar, Hrvatska, Grčka, Latvija i Malta još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada. 

Iako se gospodarenje otpadom u EU znatno poboljšalo u posljednjih nekoliko desetljeća, gotovo trećina komunalnog otpada i dalje se odlaže na odlagališta, a manje od polovice se reciklira ili kompostira, što uvelike varira između država članica.

http://www.agrobiz.hr/agrovijesti/otpad-vise-recikliranja-manje-odlaganja-i-bacanja-hrane-5006