Europska unija se nalazi pred nizom izazova koje može riješiti kvalitetnijom komunikacijom sa svojim građanima, nadilaženjem uskih nacionalnih pogleda na zajedničke probleme i ustrajavanjem na zajedničkim vrijednostima, ocjena je sudionika konferencije o budućnosti Europske unije održane u srijedu u Zagrebu.
Na konferenciji „60 godina Rimskih ugovora: budućnost Europske unije - postignuća, izazovi, perspektive", održanoj u Hrvatskom državnom arhivu, sudjelovali su državna tajnica za europske poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, državni tajnik pri Predsjedništvu Vlade Talijanske Republike Sandro Gozi, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Ivan Milošević i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, Tonino Picula i Jozo Radoš, a konferenciju je otvorio predsjednik vlade Andrej Plenković.
Plenković je u uvodnom govoru na konferenciji koju su organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u suradnji s Veleposlanstvom Talijanske Republike u Zagrebu i Predstavništvom Europske komisije u Republici Hrvatskoj upozorio na prijedloge o Europi više brzina istaknuvši da je to tema s kojom Hrvatska treba biti jako oprezna i ne smije upasti u tu "zamku", već je treba držati otvorenom i uključivom kako EU ne bi postao ekskluzivni direktorij pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu.
"Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković i dodao da bi to "ojačalo antieuropske pokrete u svim zemljama" što nije "dobar scenarij".
Talijanski državni tajnik Sandro Gozi, podsjetivši na ocjenu bivšeg glavnog tajnika UN-a Kofija Anana, istaknuo je da je Europska unija "najuspješniji politički projekt 20. stoljeća". Europa je od Auschwitza, jednog od najtragičnijiih iskustava u povijesti čovječanstva, prešla put do projekta Erasmus, programa razmjene studenata među europskim sveučilištima, podsjetio je Gozi.
Populistički i antidemokratski pokreti hrane se strahovima i propustima u rješavanju problema, poput migrantske krize, no zidovi i bodljikave žice ne mogu biti odgovor, rekao je, među ostalim Gozi ali i dodao da oni pokazuju da problem postoji. Podjele na unutarnjim granicama EU-a nisu rješenja nego je rješenje biti učinkovitiji na vanjskim granicama EU-a, ustvrdio je. "Moramo spasiti Europu od populističkih i antidemokratskih pokreta ali je moramo spasiti i od njenih vlastitih grešaka", slušati građane, riješiti migrantsku krizu i građanima osigurati im gospodarsku i socijalnu sigurnost, rekao je Gozi.
Još uvijek pitanjima previše pristupamo s usko nacionalnih stajališta i mikrokozmosa, a danas nam je potrebna i transnacionalna politika i politički prostor, ocijenio je Gozi i dodao da bi se 73 zastupnička mjesta u Europskom parlamentu koja će ostati nakon izlaska Ujedinjenog Kraljaevstva mogla iskoristiti tako da se popune izborom s transnacionalnih listi umjesto da se prepuste pogađanju o raspodjeli između članica.
"Izrazito je važno što će za nekoliko dana naši čelnici ponovno potvrditi da temeljni aspekt Europske unije, nije jedinstveno tržište, strukturni fondovi, zajednički poslovi, jedinstvena valuta, koji jesu svi vrlo važni, nego jedinstvena zajednica temeljena na vrijednostima vladavine prava i temeljnih prava", rekao je Gozi.
Europa je supersila ali se ne ponaša tako, te se mora opredijeliti želi li biti promatrač ili protagonist na svjetskoj sceni, rekao je Gozi.
Voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević rekao je da će se članice, bez obzira na pet predloženih scenarija budućnosti EU-a, moguće složiti oko nekog šestog te da se Komisija ne veže uz bio koji od tih scenarija nego "ostaviti čelnicima, u stvari građanima Europe, da odluče". Ono što je najvažnije je da svi scenariji govore "da smo zajedno, da smo svih 27 solidarni i da izgrađujemo dalje zajedničku budućnost", rekao je Baričević.
Zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i Tonino Picula podsjetili su na slab odziv na izbore za Europski parlament 2014. u Hrvatskoj i potrebu da se širu javnost snažnije uključi u sva pitanja politika EU-a.
"Dobro je da je od strane gospodina Junckera otvorena ova rasprava o pet scenarija na način da će rasprava voditi ne samo u europskim institucijama, ne samo u nacionalnim i regionalnim parlamentima, nego nadam se i u našim županijskim i gradskim skupštinama, ali i u civilnom društvu. Bez toga ćemo teško uvjeriti naše građane u budućnost Unije", rekla je Šuica.
Europska unija se od samog svog početka suočava s jednom dilemom koju još nije riješila i "nisam siguran hoće li je uspjeti preskočiti i u najnovijim najavljenim reformama", rekao je Picula. Pitanje je u kom pravcu razvijati projekt, je li Europska unija zajednica država ili ima povijesnu perspektivu postati zajednička država, rekao je Picula te ocijenio da "jedno i drugo ne može biti, odnosno može pokušati ali ćemo onda svako malo imati referendume do kojih Brexit nije ni prvi ni zadnji". Danas, 60 godina od Rimskih ugovora, ponovno se nalazimo pred istom dilemom, zaključio je Picula.
Radoš je rekao da ne očekuje spektakularne iskorake ili rješenja za budućnost EU-a, jer sve poteškoće s kojima se Unija suočava od nastanka postoje i dalje. Iako će kriza EU natjerati na neke pomake naprijed "mislim da Unija ni u ovom okolnostima nema snagu za nešto spektakularno. Mi smo zadnjih pola godine dobili desetak dokumenata od Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta o napretku sigurnosne politike ali temeljni problemi te politike ostaju, kao nesuradnja i to što nismo u stanju standardizirati oružje što bi trebala biti elementarna stvar", napomenuo je Radoš.
Bez obzira što, kako je rekao, ne očekuje spektakularne rezultate, Radoš je zaključio da je "bitno je da Unija opstane, da se sačuva ideja Unije".
Pitanje podizanje povjerenja građana EU-a u EU ima jednostavan odgovor, kako u EU-u tako i u Hrvatskoj, da "treba dobro raditi", rekao je europarlamentarac Radoš.
Predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Ivan Milošević istaknuo je da su europske zemlje proteklih desetljeća ostvarile gospodarski i tehnološki uzlet. "Naravno da se taj efekt Europske unije ne osjeća svugdje jednako, jer države imaju različite vlade, koje su, kao i tvrtke, u konkurenciji", rekao je Milošević i dodao da mu se ne sviđa olako optuživanje Bruxellesa za pitanja za koja su odgovorne nacionalne države, odnosno njihove vlade.
Marija Pejčinović Burić je, navodeći primjere zgrade Hrvatskog državnog arhiva i Marka Marulića, istaknula da se "hrvatski i europski identitet isprepliću" te da na tom temelju možemo graditi zajedničku budućnost. Europa je 60 godina nalazila modus suradnje u kojoj su države ostajale svoje ali su radile zajednički", rekla je Pejčinović Burić.
