Čak 637, 6 milijardi eura iz proračuna EU-a vezano je uz prijevare, većina kojih se odnosi na izdavanje lažnih ili falsificiranih dokumenata, kaže izvješće Europske komisije, a Ured europskog javnog tužitelja bit će ovlašten istraživati i kazneno progoniti prijevare kojima se ugrožavaju financijski interesi Unije. Trenutno samo nacionalne vlasti mogu istražiti i kažnjavati prijevare protiv interesa Europske unije, kao što je namjerna zlouporaba strukturnih fondova EU-a ili prekogranična prijevara povezana s PDV-om, ali njihova nadležnost ostaje unutar granica države.“Osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja dovest će do znatnih promjena u načinu na koji su financijski interesi Unije zaštićeni jer će kombinirati europske i nacionalne napore u kaznenom progonu u jedinstven, neometan i djelotvoran pristup borbi protiv prijevara na razini EU-a. Smatram da je od iznimne važnosti pridonijeti jačanju zaštite financijskih interesa Unije i daljnjem razvoju područja pravosuđa te povećati povjerenje poduzeća i građana EU-a u institucije Unije pritom poštujući sva temeljna prava sadržana u Povelji o temeljim pravima Europske unije. Stoga će se uspostavljanjem ovog Ureda popuniti određena institucionalna praznina koja postoji budući da će Ured europskog javnog tužitelja imati isključivu ovlast za djelovanje na razini cijele Europske unije“, izjavila je Dubravka Šuica.

“Ured javnog tužitelja Europske unije bi pojačao povjerenje građana Europske unije da su njihovi interesi transparentno zaštićeni ovim putem, te otklonio promišljanja i onemogućio moguće malverzacije. U svom proteklom radu te na seminarima koje je OLAF držao o transparentnom trošenju europskog proračuna u Italiji uvjerila sam se da bi budući ured javnog tužitelja bio izvanredna poluga za sprječavanje bilo kakvih mogućih netransparentnih trošenja europskog proračuna te bi ojačao povjerenje građana da se njihov novac korisno i transparentno koristi u namijenjene svrhe”, rekla je Željana Zovko.“Zalažem se za jačanje pravosudne suradnje među državama članicama, pogotovo u pogledu provedbe Europskog uhidbenog i istražnog naloga, kao i za daljnji razvoj suradnje među nacionalnim policijskim snagama na bilateralnoj razini, ali i unutar zajedničkih instrumenata poput Europola ili Eurosura. Smatram da je tješnja suradnja važna želimo li imati funkcionalnu zajednicu i jedinstveno tržište. No, isto tako smatram da bi inicijativa u pokretanju sudskog postupka trebala ostati isključivo u nadležnosti nacionalnih javnih tužitelja. Budući da mi je jako teško zamisliti kako bi Europski javni tužitelj u ovome bio učinkovitiji, riječ je o očitom podrivanju principa supsidijarnosti”. izjavila je Ruža Tomašić.Sljedeći korakNakon što je  EP dao svoj pristanak, Vijeće može službeno usvojiti Uredbu o EPPO-u. Trebat će najmanje tri godine prije nego EPPO može započeti s radom.Ured europskog javnog tužitelja uspostavit će se u okviru poboljšane suradnje među 20 država članica. 8 država koje trenutno ne sudjeluju – Švedska, Nizozemska, Malta, Mađarska, Poljska, UK, Irska i Danska – mogu se pridružiti u bilo kojem trenutku, ako to žele.Sjedište središnjeg ureda EPPO-a bit će u Luksemburgu, no svaka država članica imenovat će najmanje jednog delegiranog državnog odvjetnika.EP je 5. srpnja usvojio popis težih kaznenih djela koja su u nadležnosti EPPO-a. Ovaj popis mogao bi se u budućnosti proširiti, kako bi se, primjerice, u njega uvrstio terorizam, navodi se u priopćenju službe za tisak Europskog parlamenta.