Dok se u Hrvatskoj dno Jadrana uništava sidrenjem te istrebljivanjem trpova, školjkaša i drugih morskih organizam, u Bonnu se održava konferencija o klimatskim promjenama "COP 23", a u Europskom se parlamentu raspravlja o očuvanju morskog ekosustava.
S obzirom na to da neki svjetski političari negiraju postojanje klimatskih promjena koje su evidentne bez posebnih analiza, zastupnica Dubravka Šuica zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te supredsjedateljica Radne skupine za istoimeni odbor, sudjelovala je u raspravi na temu “Zaštita priobalnih morskih staništa: slučaj vrste Posidonia oceanica” u sklopu plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Posidonia oceanica, poznatija kao morska trava, Voga, Neptunova trava, ali i pokretač života i svjedok povijesti jedan je od najdugovječnijih organizama Sredozemlja i najproduktivnijih vrsta u biosferi te čini dio ekosustava važnog za održavanje bioraznolikosti. Prisutna je samo u Mediteranu i u nekim dijelovima Australije te se smatra pokazateljem ukupne kakvoće priobalnih voda jer je vrlo osjetljiva na onečišćenje i može rasti samo u čistim nezagađenim vodama. Više od polovice kisika koji dišemo dolazi od mora – livade posidonije su pluća mora, jer obogaćuju more kisikom a jedan četvorni metar livade posidonije proizvede dnevno do 14 litara kisika.
Upravo zbog njezinog iznimnog značaja za očuvanje okoliša i borbe protiv klimatskih promjena te iznimno negativnog ljudskog utjecaja, zastupnica Šuica naglasila je važnost njezina očuvanja:
“Smatram da kočarenje i sidrenje vrlo negativno utječu na Posidoniu oceanicu ali i onečišćenje mora te stoga predlažem da se zabrani sidrenje i sustavno grade marine a isto tako da se i pročišćavaju otpadne vode. Budući da zastupam Hrvatsku u kojoj se nalazi veći dio Jadrana, ovo smatram važnim načinom u zaštiti posidonije ali i naravno očekujem puno veći angažman Europske komisije radi čega je ovo pitanje i upućeno.”
Zbog važnosti livada ove morske cvjetnice te osjetljivosti i ugroženosti koja im prijeti, posidonija u Hrvatskoj predstavlja strogo zaštićenu vrstu Zakonom o zaštiti prirode, dok je na europskoj razini štiti Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.
Očuvanje morskog ekosustava prioritet je za sve zemlje članice Europske unije, posebice za Hrvatsku kojoj prijeti onečišćenje najvećeg prirodnog blaga – Jadranskog mora. Dno Jadrana, osim mehaničkih oštećenja izazvanih sidrenjem uništava se i istrebljivanjem trpova, školjkaša i drugih morskih organizama kao posljedica organiziranog kriminala. Zastupnici Europskog parlamenta ali i ostali čelnici institucija na međunarodnoj razini trebaju podignuti svijest o ovom važnom pitanju, a današnja rasprava na sjednici Parlamenta jedan je u nizu koraka koji se trebaju poduzeti za potpuno očuvanje morskog ekosustava.
