Ako Hrvatska ne napravi zaokret u gospodarenju komunalnim otpadom, odnosno gradska komunalna društva ne reorganiziraju svoj sustav odvoza i sortiranja smeća, čekaju nas ozbiljne sankcije Europske unije.

Naime, Uredba o gospodarenju otpadom stupila je na snagu 1. studenoga, a lokalne jedinice članica EU-a dužne su je implementirati do 1. veljače 2018. godine. U slučaju da to ne naprave, slijedi im kazna od 300 tisuća kuna, a nakon nekoliko godina i milijunski penali EU-a.

Ovo je, inače, drugo upozorenje iz Bruxellesa u posljednjih mjesec dana. Prvo je, podsjetimo, Hrvatskoj upućeno početkom listopada jer još nije definirala mjere provedbe Direktive o plastičnim vrećicama.

Plastične vrećice? Ma dajte

Svaka zemlja članica dužna je, naime, odabrati način kojim će smanjiti uporabu plastičnih vrećica tako da se potrošnja do kraja 2019. godine smanji na 90 vrećica po osobi. Hrvatska se na to oglušila, kao i na obavezu provođenja propisa o zračnog prometa na što smo, također, upozoreni.

Gdje smo još "zgriješili" i postoji li opasnost da snosimo financijske sankcije radi neispunjavanja obveza poput, primjerice, Mađarske koja je plaćala 14 tisuća eura po danu kašnjenja s implementacijom zakona iz područja zaštite okoliša, pitali smo hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu.

Koncem prošle godine protiv Hrvatske je bilo otvoreno 14 procesa neispunjavanja EU obaveza. Najviše ih je, ukupno tri, iz područja gospodarenja otpadom, a nakon toga dolaze po dva iz  javnog prometa i regulacije usluga.
Kad istekne rok do kojeg države članice moraju ispuniti obaveze, Europska komisija ima na raspolaganju četiri koraka da ih „dovede u red". Prvi je upozorenje, drugi je pravno mišljenje, treći je upućivanje predmeta na sud Europske unije i zadnji - određivanje visine financijske kazne nakon finalne presude suda.

- Države ne ispunjavaju EU obaveze iz različitih razloga, neke jer im to nije nužno u nacionalnom interesu ili bi imalo negativne efekte za gospodarstvo, a neke radi nesposobnosti ili nesnalaženja vlada i ministara. Takav je slučaj bio s duhanskom direktivom i našom zemljom. Poznato je da je Hrvatska godinu dana kasnila s donošenjem zakona o duhanskim proizvodima i zato je protiv nas bio aktiviran drugi korak te je slijedila prijava sudu. Vlada je na kraju u Sabor uputila novi zakon i kazna je izbjegnuta - kaže europarlamentarka Biljana Borzan.

U travnju ove godine Komisija je Sudu EU-a, uz Cipar, Portugal i Španjolsku, prijavila Hrvatsku zato što nije u svoje zakonodavstvo prenijela direktivu o hipotekarnim , a rok je bio ožujak 2016. godine. Tu smo, dakle, stigli do trećeg koraka procedure kazne.

Europska komisija predložila je te mjere još 2011. godine kako bi europski potrošači koji kupuju stan ili kuću na kredit bili bolje informirani o svim mogućim rizicima. Zakon na osnovi ove EU direktive trebao bi riješiti probleme kao što su neodgovorno ponašanje zajmodavaca, obmanjujuće oglašavanje, probleme rizičnih kreditiranja u stranoj valuti te nedostatne predugovorne informacije od strane banaka.

Kriva država, a plaćaju građani

- U ovom slučaju je najžalosnije da bi eventualne kazne, odnosno nevoljkost države da ih zaštiti kod dizanja kredita, platili upravo građani kroz porezna davanja. Nadajmo se da se to, ipak, neće dogoditi - drži Borzan.


Druga zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir, upozorava nas i na ostale slučajeve kršenja EU obaveza od Hrvatske.

- U srpnju ove godine Komisija je uputila Sudu predmet protiv Hrvatske i zbog nepriopćavanja nacionalnih mjera za prenošenje propisa EU-a o provedbi Direktive o upućivanju radnika. Osim toga, Hrvatska se pred Sudom nalazi i zato što nije izmijenila Zakon o privatizaciji poduzeća za opskrbu energijom INA - Industrija nafte d.d. (INA). U lipnju je pak pokrenut postupak zbog nepotpunog prenošenja propisa EU-a o reviziji. Europska komisija u srpnju je donijela i odluku da se Sudu Europske unije upute predmeti protiv Belgije, Hrvatske i Slovačke zbog kašnjenja u prenošenju Direktive o smanjenju troškova širokopojasnog interneta u nacionalno zakonodavstvo. Naime, države članice morale su tu direktivu prenijeti u svoje zakonodavstvo do 1. siječnja 2016. godine - pojašnjava nam Petir.

Kašnjenje s usvajanjem pravne stečevine Europske unije nije opasno za Hrvatsku, drži ova europarlamentarka, samo zbog sudskih postupaka i mogućih kazni. Ono, napominje Petir, za posljedicu može imati kasnije uključivanje u europske programe te gubitak važnih i potrebnih financijskih sredstava.