Pristupanje eurozoni i Schengenskom prostoru dva su vanjskopolitička prioriteta aktualne Vlade RH, a o Schengenu se danas raspravlja na sjednici EU parlamenta u Strasbourgu
Glavna tema plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu pristup je Bugarske, Rumunjske i Hrvatske Schengenu. Ususret toj raspravi, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Dubravka Šuica, koja je intenzivno radila na ovoj temi, poručuje kako će Hrvatska uskoro postati dio schengenske obitelji.
„Pristupanje Schengenskom prostoru jedan je od strateških prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Da bismo ostvarili taj cilj, odlučni smo ispuniti sve uvjete i preporuke te osigurati punu primjenu schengenske pravne stečevine. Glavni cilj je tehničku spremnost ostvariti tijekom 2018. kako bi Vijeće najkasnije početkom 2019. moglo donijeti političku odluku o pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru. Smatram da bi primitak Hrvatske u Schengenski prostor na summitu u Rumunjskoj 2019. bio važna poruka i odluka koja bi išla u prilog ujedinjenijoj, snažnijoj i demokratskijoj Europi.
Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu Europske unije, zbog čega nam pripada važna uloga, ali i velika odgovornost. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska može dati značajan doprinos učinkovitom sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su i uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama Schengena.
Za naše građane, Schengen je simbol Europske unije. On predstavlja pravo i privilegiju biti Europljanin koji uživa slobodu kretanja. Uvjerena sam da se Bugarska, Rumunjska ali i Hrvatska čim bude spremna, trebaju pridružiti schengenskoj obitelji. To će proširiti područje slobodnog kretanja i povećati sigurnost.
Puni pristup Schengenu nije samo politički korektan nego je i neophodan sa sigurnosnog aspekta jer je unutrašnja sigurnost države članice i unutrašnja sigurnost svih država i svih građana Unije, a veseli me što će i hrvatski građani konačno putovati po Uniji bez putovnice“.
Za Republiku Hrvatsku prioritet je uspostaviti nove informacijske sustave kao što su EES i ETIAS, raditi na interoperabilnosti tih informacijskih sustava, jačati kapacitete europske obalne i granične straže te postići dogovor o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama. Komisija, kao što je i danas potvrdio povjerenik Avramopoulos, radi s hrvatskim vlastima kako bi se identificirala područja gdje je potrebno napredovati te čim prije zaključila evaluacija.
Za Republiku Hrvatsku važno je uspostaviti nove informacijske sustave kao što su EES i ETIAS, raditi na interoperabilnosti tih informacijskih sustava, jačati kapacitete europske obalne i granične straže te postići dogovor o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama, a Komisija radi s hrvatskim vlastima da bi se identificirala područja gdje je potrebno napredovati te čim prije zaključila evaluacija. Upravo će evaluacija ispunjenja hrvatskih kriterija biti prva faza ulaska u Schengen, nakon čega slijedi rasprava na Vijeću koje o pristupu odlučuje. Komisija također podupire hrvatske vlasti da nastave raditi s istim angažmanom kako bi do kraja mandata aktualne Europske komisije i Hrvatska pristupila Schengenskom prostoru.
