Pitanje ogromnih količina otpada koji su uslijed nepovoljnih vremenskih prilika zatrpali Dubrovnik zadnjih nekoliko dana došlo je i do Europske komisije. Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu zatražila je od Komisije očitovanje o ovoj ekološkoj katastrofi, kao i hitnu reakciju Albanije koja iako je potpisnica Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja ne poduzima ništa po ovom pitanju. Pitanja upućena Komisiji kao i dogovoren donosimo u cijelosti.
"Ponovno smo svjedoci kako tone internacionalnog smeća zatrpavaju obalu hrvatskog Jadrana i otoka, od kojih je otok Mljet nacionalni park prirode. Svake zime, morske struje na hrvatsku obalu nanesu tone smeća, koje je sudeći po etiketama pristiglo iz Crne Gore i Albanije, država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, te Grčke, koja je država članica. Ovog tjedna imamo novi slučaj na poluotoku Pelješcu.
Radi se o komunalnom otpadu, medicinskom priboru i plastičnom otpadu za koje se opravdano sumnja da su s odlagališta izravno bačeni u rijeke ili more. Ovaj međunarodni problem predstavlja ozbiljnu ugrozu za okoliš, ljudsko zdravlje i životinje, ali i za turističke potencijale Republike Hrvatske.
Hoće li Komisija poduzeti mjere kako bi se spriječilo ponavljanje tog ekološkog incidenta u , imajući u vidu najnoviji dokument o Jadransko-jonskoj strategiji koji smo usvojili u Europskom parlamentu i koji se posebno odnosi na zaštitu Jadrana?"
"Komisija je svjesna ekološke i zdravstvene prijetnje od morskog otpada te gospodarskih troškova koje on uzrokuje, posebno u turističkom sektoru. Zakonodavstvo EU-a o gospodarenju otpadom obuhvaća kopnene izvore morskog otpada, a Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji zahtijeva se da svojstva i količine morskog otpada ne štete morskom okolišu. Komisija nadzire ispravnu provedbu zakonodavstva EU-a, a države članice odgovorne su za njegovo izvršenje.
Države kandidatkinje imaju obvezu da postupno prenose i provode zakonodavstvo EU-a kako bi se olakšalo njihovo usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a.
Osim toga, Komisija predstavlja EU kao ugovornu stranku Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja te stalno podupire potpunu provedbu regionalnog plana protiv morskog otpada iz te Konvencije, u koji su uključene mjere gospodarenja otpadom. Sve četiri države koje navodi uvažena zastupnica stranke su ove Konvencije. Jadransko-jonskom strategijom tim se zemljama otvaraju dodatne mogućnosti da usklade svoje napore u suzbijanju morskog otpada.
Pravilnom provedbom prethodno navedenog pravnog i političkog okvira riješio bi se problem koji navodi uvažena zastupnica.", odgovorio je g. Velle u ime Komisije.
Šuica je iskazala zabrinutnost i zbog negativnog utjecaja koji turizam kao industrijska grana ima na okoliš.
"Kao i veliki broj ekonomskih aktivnosti, razvoj turizma ima i direktan utjecaj na okoliš. Zbog same činjenice da je turizam uglavnom sezonska aktivnost, jasno je kako se pojavljuju brojne negativne posljedice. Intenzivna koncentracija turizma u određeno na određenom mjestu ima utjecaj na faktore okoliša kao što su potrošnja energije, vodoopskrba, proizvodnja otpadnih voda, povećana proizvodnja otpada i zagađenost zraka.
Diljem Europske unije kao svjetske turističke destinacije br. 1 dolazi do porasta turizma.
Samo Republika Hrvatska zauzima 16 % cjelokupne obale Sredozemnog mora koje se mora zaštititi širokim rasponom sredstava i mehanizama. S obzirom na činjenicu da se nautički turizam odnosi na plovidbu i boravak turista-nautičara na plovnim objektima i u lukama nautičkog turizma, kao takav predstavlja važnu granu turizma na koju se mora usmjeriti pozornost. Jadransko more je zatvoreno, a nepovoljni utjecaji nautičkog turizma, kao i plutajući otpad, u velikoj mjeri utječu na čistoću i netaknutost živog svijeta; kako Komisija namjerava regulirati opasnosti s kojima se zatvoreno more poput Jadranskog suočava?"
"Sprečavanje morskog otpada smatra se prioritetom Komisije, ne samo u poluzatvorenim morima kao što je Jadran nego u svim morima i oceanima. Potpunom provedbom zakonodavstva o upravljanju otpadom te Okvirne direktive o pomorskoj strategiji i Direktive o lučkim uređajima za prihvat otpada od strane država članica smanjit će se količina novog i postojećeg morskog otpada, uključujući i plutajući otpad.
Direktivom o lučkim uređajima za prihvat otpada predviđeno je da plovila, uključujući i mala rekreacijska plovila, prije isplovljavanja iz luke/marine EU-a otpad moraju isporučiti u lučki uređaj za prihvat otpada. Komisija je nedavno objavila Radni dokument službi Komisije o nautičkom turizmu u kojem je navedeno nekoliko područja u kojima je potrebno djelovati da bi se iskoristio potencijal tih sektora, ali i naglašena potreba za smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš.
Dodatni instrument za rješavanje pitanjā pote
ncijalnih utjecaja turizma na okoliš jest Strategija EU‐a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), razvijena u suradnji sa zemljama jadransko-jonske regije i dionicima, u cilju rješavanja zajedničkih izazova. Tom strategijom obuhvaćeno je osam zemalja: četiri države članice EU-a (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) i četiri zemlje koje nisu članice EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija), a dvama od njezina četiri tematska stupa, kvaliteta okoliša i održivi turizam, omogućuje se rješavanje pitanja koje je poštovani zastupnik postavio.",odgovorio je na ovo pitanje g. Velle.
