Možda na prvu nekima ovo nije toliko važna vijest, no svakako je izrazito važna za budućnost našeg turizam, a pogotovo za Dubrovnik kao i naše otoke.
Već duži niz godina obala grada Dubrovnika suočava se s ekološkom katastrofom izazvanom enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada koje velikom većinom potječe iz Albanije te se prilikom jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u dubrovačku luku te hrvatske otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu, poluotok Pelješac i južni dio hrvatskog Jadrana.
A tako nažalost i ove godine opet imamo ružne scene smeća u moru u Dubrovniku, koje je došlo iz Albanije. Dubrovčani su odmah krenuli u akciju i počeli s akcijom čišćenja, što je svakako pohvalno i odlično, no pitam se zar nas stvarno nije briga za taj problem i zašto se sustavno i strateški ne bavimo istim? Rješenje svakako nije svako godine čistiti smeće iz mora kada ono već dođe u Dubrovnik, treba riješiti uzrok problema.
Ako nam je turizam jedna od glavnih strateških grana, a Dubrovniku i našim otocima svakako je, onda nam mora biti stalo do strateškog razvoja i održivosti. Ne znam zašto se nama uvijek treba nešto prvo negativno dogoditi, pa da tek onda reagiramo. Nažalost niti tada kada je već kasno, osim kratkoročnih obećanja i reakcije u kontekstu gašenja požara, izostane kvalitetno i dugoročno rješenje.
Šuica: Ekološka katastrofa prijeti Dubrovniku i hrvatskim otocima
Dobro je što smo napokon napravili bar mali pritisak i javno govorimo o ovom problemu, no to svakako nije dovoljno. Tako je Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu zatražila od Europske komisije i Europske agencije za okoliš hitnu reakciju zbog ogromne količine otpada pristigle iz Albanije. Iako je već više puta zatražila od Europske komisije mjere zbog ekološke katastrofe koja prijeti Jadranu, količina otpada koju je južni vjetar nanio na dubrovačku obalu ovog vikenda motivirala je zastupnicu Šuicu da još jednom upozori Komisiju te Europsku agenciju za okoliš i zatraži hitnu reakciju. „Obzirom da su postojeće regulative nedovoljne za regulaciju morskog otpada, a zatvorenom moru poput Jadranskog prijeti ekološka katastrofa, apeliram na Komisiju na hitno poduzimanje mjera za spas dubrovačke obale ali i ostatka Jadrana.“ naglasila je u svom pitanju voditeljica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica.
Sigurno kako slike smeća u Dubrovniku ili našim otocima nisu dobre, a turiste ne zanima tko i zašto, nego im ostaje ta ružna slika u glavama. Također, ovaj problem nije od jučer, no do danas ga nismo uspjeli riješiti ili se bar odgovorno i strateški se baviti istim. Ako već ne možemo riješiti problem na izvoru, možda možemo intervenirati na moru prije nego smeće dođe do Dubrovnika. Možemo li postaviti neke plutajuće brane ili brodove koji skupljaju smeće prije nego dođe do obale ili možda neko treće rješenje?
Rješenje plutajuće platforme koje skupljaju smeće
Možda je jedno od rješenja na koje je došao prije tri godine Boyan Slat, tada 19-godišnjak i oduševio sve idejom o plutajućoj platformi koja čisti ocean od smeća. Naime, radi se o projektu Marine Litter Extraction kao radikalnom rješenju za čišćenje mora od smeća. Sustav se sastoji od plutajućih barijera umjesto mreža, kojim bi se zahvaćao otpad, no dovoljno su neškodljive za planktone i ostali morski život. Mogu se pokriti velike površine, a platforme su sasvim samoodržive, uz pomoć energije sunca, valova i morskih struja. Prema izračunima, sustav je profitabilan pa ne bi bilo neobično ako bismo uskoro nešto poput ovog vidjeli na površini oceana. Cijeli projekt se razvija već tri godine, a trenutno je u testnoj fazi u Sjevernom moru.
http://hrturizam.hr/ekoloska-katastrofa-prijeti-dubrovniku-hrvatskim-otocima/
