Pitanje arbitraže sa Slovenijom, s obzirom na napetu atmosferu u Savudrijskoj vali, u fokusu je javnosti već neko vrijeme. Iako hrvatski političari tu i tamo, ako ih se pita, daju izjave po pitanju arbitraže, uglavnom tapšaju ribare po ramenima, ne nude nikakva rješenja, niti traže da se odluka poništi. Nešto je drukčija situacija u Europskom parlamentu u kojem hrvatski europarlamentarci ‘dosađuju’ svim mogućim dužnosnicima i tijelima Europske unije, nebi li se ovo pitanje riješilo u korist Hrvatske države i hrvatskih ribara.
Ruža Tomašić traži očitovanje Europske komisije
Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić uputila je u ponedjeljak u službenu proceduru Europskog parlamenta prioritetno pitanje Europskoj komisiji o stajalištu tog tijela spram namjere Slovenije da kažnjava hrvatske ribare u Savudrijskoj vali, priopćio je ured zastupnice.
Tomašić je Europskoj komisiji uputila tri pitanja; kakav stav ima prema nedvojbenim namjerama Slovenije da kažnjava hrvatske ribare koji ribare u još uvijek hrvatskim vodama Piranskog zaljeva, drži li Komisija da je navedeni potez Slovenije sukladan međunarodnom pravu i planira li se Komisija, kako bi se osiguralo mirno rješenje navedenog spora, ipak aktivnije uključiti u posredovanje?
Ruža Tomašić je u pitanju Komisiji ukazala da je Slovenija prošli tjedan jednostranim potezom te bez prethodnog dijaloga s institucijama Republike Hrvatske počela provoditi svoju nadležnost u Jadranskome moru, uključujući i naplaćivanje kazni hrvatskim ribarima koji uđu u, po njihovim tvrdnjama, slovenske vode u Piranskom zaljevu.
Marijana Petir podsjeća Junckera da je arbitražni proces bio kompromitiran
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uputila je u utorak pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru vezano uz arbitražnu odluku o graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije u kojem podsjeća da je arbitražni proces narušen nedopuštenim dogovaranjem slovenskog arbitra i agentice slovenske vlade, priopćio je ured zastupnice.
“U svjetlu trenutnih zbivanja i pritisaka koji se vrše na Hrvatsku, kako od strane slovenskih političara tako i ostalih nepoznavatelja cjelokupne situacije kontaminiranog i kompromitiranog arbitražnog sporazuma, kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu želim Vam ukazati na činjenice i još jednom ponoviti stav Republike Hrvatske vezan uz arbitražnu odluku od 29. lipnja 2017. godine. Hrvatska je 2009. godine potpisala Sporazum o arbitraži u dobroj vjeri u nepristranost suda. Otkrivanjem transkripata u srpnju 2015. godine između slovenskog arbitra i agentice slovenske vlade nepovratno je narušeno povjerenje u Arbitražni sud”, stoji u pismu.
“Hrvatska je potpisivanjem Sporazuma pokazala ne samo da poštuje međunarodno pravo nego i da prihvaća kao kriterij razgraničenja načelo dobrosusjedskih odnosa čije je poimanje Slovenija, svojom prijevarom, zauvijek promijenila u hrvatsko-slovenskim odnosima. Ne samo da je djelovanje Slovenije suprotno poštivanju međunarodnog prava i protivno svim načelima međunarodnih odnosa i uzanca u diplomaciji, nego i začuđuje nedostatak prihvaćanja očite i dokazane umiješanosti u kontaminiranost arbitražnog procesa”, ocjenjuje Petir.
“Želim naglasiti da bi Hrvatska prihvatila odluku Arbitražnog suda da nisu otkriveni transkripti telefonskih razgovora koji jasno pokazuju da su se slovenski predstavnici udružili sa sucima u cilju donošenja odluke na štetu Hrvatske. Nakon skandala koji je pokazao da su arbitražni suci podložni korupciji i spremni donijeti odluku u korist Slovenije povrijedivši članak 6. stavak 5. i članak 10. stavak 1. Sporazuma o arbitraži, Hrvatska je aktivirala članak 60. Bečke konvencije i jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora istupila iz kompromitiranog arbitražnog postupka. Stajalište je Hrvatske da je Slovenija ozbiljno narušila povjerenje u Arbitražni sud čime se i u međunarodnoj zajednici otvara Pandorina kutija preispitivanja raznih nejasnih odluka koje je taj Sud donio u prošlim slučajevima. Hrvatska javnost neće nikada prihvatiti odluku takvog suda, neovisno o tome ide li ili ne ide u korist Hrvatskoj. Način na koji je arbitražna odluka donijeta, kao i 15. priopćenje Suda od 30. lipnja 2016. koje priznaje povredu arbitražnog procesa od strane Slovenije, ali u kojoj taj isti Sud zaključuje sam o sebi da povreda nije bila toliko velika da Sud ne bi mogao nastaviti svoje djelovanje, otvorilo je novo poglavlje u međunarodnom pravu koje će nužno morati revidirati sam način djelovanja i donošenja odluka Arbitražnog suda koje je nakon ovog skandala izgubio međunarodni pravni legitimitet i ugled”, stoji u pismu.
“Hrvatska je mnogo puta i na brojne načine istaknula spremnost da, u duhu dobrosusjedskih odnosa i u skladu s međunarodnim pravom, spor sa Slovenijom riješi bilateralnim pregovorima međutim, sama pomisao bilo kakvog političkog pritiska za prihvaćanje odluke kontaminiranog Arbitražnog suda i stvaranje ozračja ucjene od strane Slovenije prijetnjama Hrvatskoj blokiranjem ulaska u Schengenski prostor ili Eurozonu duboko vrijeđa naše građane u njihovim poimanjima europskih vrijednosti i dosega civilizacijske razine za koju se zalaže EU”, zaključila je Petir u pismu predsjedniku Europske komisije.
Ivan Jakovčić kritizirao je nezainteresiranost čelnika Europske unije
Ako članice EU ne budu zainteresirane za ono što se događa između Hrvatske i Slovenije tada u pitanje dolazi i ulazak Hrvatske u šengenski prostor, istaknuo je europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) komentirajući izjavu predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera da „hrvatsko-slovenski granični spor nikoga drugog u Europi ne zanima“, priopćio je ured zastupnika u utorak.
“Europska komisija se još jednom pozicionirala i dobro je da želi pružiti usluge Hrvatskoj i Sloveniji u pronalaženju konačnog bilateralnog rješenja. Mislim da na to treba gledati pozitivno”, kazao je Jakovčić.
Međutim, kako je naglasio, “s druge strane u ovoj najnovijoj izjavi Junckera vidim jednu vrlo veliku opasnost, a to je njegova rečenica da u biti taj problem nikoga ne zanima. To je nešto što je vrlo opasno jer to znači da Hrvatska i Slovenija ostaju same. U tom kontekstu to sigurno neće biti dobro. Ako nitko u EU ne razumije srž hrvatsko-slovenskog spora to znači da Hrvatska nije svojim europskim partnerima dovoljno dobro objasnila svoje pozicije oko arbitraže.“
Jean-Claude Juncker je u ponedjeljak uoči sastanka sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom rekao da „hrvatsko-slovenski granični spor nikoga drugog u Europi ne zanima i da nitko ne zna o čemu se zapravo radi“
“Vrlo je velika opasnost da ako zemlje članice ne budu zainteresirane za ono što se događa između Hrvatske i Slovenije da u pitanje onda dolazi i cijeli naš sustav ulaska u šengenski prostor što je, naravno, za nas od suštinske važnosti kao zemlju. S druge strane imamo i jasan problem dolaska turističke sezone koja je operativni problem”, upozorio je Jakovčić.
“Ako ćemo imati kaos u Savudrijskoj vali kao što neke nevladine udruge najavljuju, onda ćemo imati kaos i u europskim medijima – to sigurno nije na dobrobit Hrvatske. Nastavi li se ignoriranje čitave ove situacije od strane EU i prepuštanje to samo medijima i nevladinim udrugama i, na kraju krajeva, samo Hrvatskoj i Sloveniji, sigurno je da rješenja neće biti, a problema će biti napretek”, zaključio je hrvatski europarlamentarac.
Dubravka Šuica pozvala na dijalog
Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Dubravka Šuica uputila je pismo predsjedniku Parlamenta, Komisije i Vijeća o rješavanju otvorenog graničnog spora sa Slovenijom, priopćio je u utorak njezin ured.
Pismom predsjedniku Europskog parlamenta Tajaniju, predsjedniku Komisije Junckeru i predsjedniku Europskog vijeća Tusku, Šuica želi pomoći da se izbjegnu krive interpretacije i omogući nastavak razgovora, stoji u priopćenju.
Dugogodišnja zastupnica Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta u drugom mandatu tvrdi da je Hrvatska uvijek poštovala međunarodno pravo i njegovu primjenu.
Smatra da je jedini put ka rješenju stalni dijalog između dvije države članice na miran i konstruktivan način.
Napominje da su Hrvatska i Slovenija ušle u Europsku uniju sa istom zajedničkom granicom i tako funkcionirale godinama.
Također napominje da se slažu u više od 90 posto, a imaju različita stajališta oko 10 postogranice, no i mnoge zemlje članice imaju slične probleme i rješavaju ih mirno i u dobroj vjeri.
Stoga se nada kako će dvije prijateljske zemlje i zemlje saveznice prevladati razlike i doći do, za obje strane, prihvatljivog rješenja, navodi se u priopćenju.
Može li se pitanje arbitražnog spora riješiti u Europskom parlamentu i jeli to razlog zašto su europarlamentarci glasniji od zastupnika Hrvatskog sabora? Ili je možda europarlamentarce ‘više briga’ za pitanje arbitraže sa Slovenijom i hrvatske ribare?
Iako su pojedinci pokazali velik interes za pomoć hrvatskim ribarima, kao ministar Tolušić, dok ne vidimo povoljan rasplet situacije. Izgleda da ćemo morati i dalje sa rezervom gledati na (ne)djelovanje hrvatskih političara u Hrvatskoj.
