Nakon što je u utorak Europska komisija usvojila prvu europsku strategiju za plastiku kao dio postupka prelaska na više kružno gospodarstvo, u srijedu je u Europskom parlamentu održana rasprava na istu temu.
Novom strategijom Europske komisije okoliš će se zaštititi od onečišćenja plastikom i istovremeno poticati rast i inovacije te će tako zahtjevna situacija dati pozitivne rezultate za budućnost Europe. U skladu s novim planovima, do 2030. sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu smanjit će se, a namjerna upotreba mikroplastike bit će ograničena.
Iako je Hrvatska jedna od rijetkih država u Europskoj uniji koja ima sustav povratne naknade za ambalažni otpad, uključujući i PET ambalažu, problemi plastičnog otpada koji je zapljusnuo Jadran katastrofalnih su razmjera. Nakon što je u prosincu već treći put upozorila Europsku komisiju i Europsku agenciju za okoliš na ekološku katastrofu koja prijeti Dubrovniku i hrvatskim otocima, zastupnica Dubravka Šuica danas je na raspravi ponovo upozorila i Parlament i Komisiju:
“Drago mi je da je Europska komisija donijela novu strategiju za plastični otpad koja će pomoći u zaštiti prirode od onečišćenja plastikom te poticati rast i inovacije, no kao građanka Dubrovnika i nekadašnja gradonačelnica grada pod UNESCO-vom zaštitom još jednom vas i ovim fotografijama želim upozoriti na ekološku katastrofu koja prijeti Dubrovniku i hrvatskim otocima zbog plastičnog otpada koji u dubrovačku luku stiže iz susjednih zemalja koje aspiriraju na članstvo Europskoj uniji! Smatram da je ovo nedopustivo i da su postojeće regulative nedovoljne za regulaciju morskog otpada te još jednom apeliram na poštivanje postojećih konvencija i direktiva a sve kako bi se spasio Jadran ali i sva svjetska mora!“
Zastupnica Šuica pokazala je zastupnicima šokantne fotografije otpada koji se u prosincu našao u dubrovačkoj luci, nošen južnim vjetrom.
U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 % prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 % otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznat učinak mikroplastike u zraku, vodi i hrani na zdravlje.
