Stišću naši, ali stišću i njihovi. Nema više para bez motike nigdje, pa ni u Njemačkoj. Došla je i Švabama voda do grla, pa traže slamčice kako bi prodisali. I zaboli ih koga će tako utopiti.
Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Europskome parlamentu, izvijestila je javnost kako Njemačka, Austrija, Nizozemska i još neke države članice Europske unije ne odustaju od ideje da smanje dječji doplatak za djecu stranaca. Šuica je uputila i pismo Europskoj komisiji pozivajući je na očitovanje o mjeri koju smatra izrazito diskriminatornom.
– U nekoliko zemalja Europske unije pojavila se populistička tendencija o smanjenju dječjih doplataka za djecu "EU stranaca". Plan je smanjiti visinu dječjih doplataka koje primaju djeca gostujućih radnika čije obitelji ne žive u toj zemlji, te ih prilagoditi standardu zemalja u kojima žive – objašnjava Šuica.
Priču, odnosno staru njemačku ideju, zakotrljala je nova austrijska vlada, ona koja odnedavno služi mladom i tvrdom konzervativcu Sebastianu Kurzu, dugouhom liku osobito milom Balkancima koji pišu po Vuku. Kurz i ekipa složili su zakon o smanjenju dječjih doplataka za djecu "EU stranaca" koja ne žive u Austriji, zakon je trenutačno u parlamentarnoj proceduri i pitanje je dana kada će biti usvojen. Njime će visina dječjih dodataka za strance biti prilagođena životnim uvjetima i standardu zemalja iz kojih gostujući radnici dolaze, a to u prijevodu znači da će biti drastično smanjena. I ni po muke, barem za Hrvate, da sličnu namjeru nemaju i Nijemci, a u redu za kopiranjem Austrijanaca već stoje i Nizozemci.
Sve je veći jaz
Dubravka Šuica smatra kako bi ovakav čin izvršio podjelu unutar Europske unije, pri čemu bi djeca stranaca čije obitelji ne žive u istoj državi postala građani drugog reda.
– Različito tretiranje dječjeg doplatka za djecu domaćeg i stranog stanovništva nije u skladu s temeljnim načelima Europske unije – napominje Šuica i traži od Komisije žurnu reakciju.
Na ovaj bi se način, prema Šuici, stvorio još veći jaz između galopirajućeg europskoga zapada i kaskajućeg europskog istoka.
– Godinama, kroz rad na području razlika u kvaliteti proizvoda, ističem kako su razlike između istoka i zapada Unije nedopustive te da svi građani unutar njezinih granica moraju uživati ista prava – tvrdi hrvatska europarlamentarka.
Šuica navodi i kako svi građani unutar Unije plaćaju poreze pridonoseći nacionalnim sustavima socijalne skrbi na isti način. U većini država članica, dodaje, iznos uplata u europski proračun veći je od iznosa koji se plaćaju državljanima Unije.
Donošenje ovakvog zakona, zaključuje Dubravka Šuica, najviše bi štetilo građanima koji dolaze iz zemalja jugoistočne Europe, koji čine najveći dio stranog stanovništva u Austriji, a pretpostavlja se da je u slučaju Hrvatske riječ o 3000 djece.
Kurz i njegovi demokršćani, da se razumijemo, samo ostvaruju predizborno obećanje. Ovom mjerom na godišnjoj razini planiraju uštedjeti oko 100 milijuna eura. U zemljama, naime, iz kojih je najviše gostujućih radnika, doplatak po djetetu kreće se od 20 do 40 eura, dok je u Austriji znatno viši, pa ide od 110 do 160 eura. Posebno će to pogoditi Mađare, koji su na ovaj način, dakle kad je doplatak bio na razini koja vrijedi za čistokrvne Austrijance, godišnje dobivali 65 milijuna eura, a zakukat će i Slovaci, koji će ostati bez dobroga dijela od svojih 60 milijuna, te Poljaci, kojima je pripadalo 37 milijuna eura. Potom slijede Rumunji, Česi i Slovenci, a tu su negdje, u tom zagušljivom vagonu europskog drugog razreda, i Hrvati.
Brojke su to, ponovimo, koje se odnose na Austriju. A kad se i Njemačka uključi u Kurzov vlak, jer nije pitanje ako, nego kad, razmjeri financijskog jada za mnoge hrvatske gastarbajtere doći će na rub katastrofe. Berlin je, očito, prepustio Beču legislativnu inicijativu nakon što je lanjskoga ožujka Europska komisija odbacila Merkeličin plan da preplove dječji doplatak za djecu stranih radnika iz zemalja EU-a koja i dalje žive u zemlji svog rođenja.
Austrijanci probijaju led
"Naše stajalište je jasno: planovi njemačke vlade o prilagodbi isplate dječjeg doplatka, ovisno o životnom standardu zemlje u kojoj žive, protive se europskim zakonima", poručila je tada povjerenica Europske komisije za rad i socijalna pitanja Marianne Thyssen.
I, Angela Merkel ju je poslušala, prijedlog zakona povučen je samo nekoliko dana prije no što je trebao biti prihvaćen. Dok opet ne dođe na dnevni red. A doći će jer i Nijemci, rekosmo, stišću, traže slamčice da prodišu. Plan im je u ovom slučaju bio da, umjesto sadašnjih 192 eura po djetetu, doplatak za "drugu europsku ligu" padne na 96 eura i da tako godišnje ušparaju 160 milijuna eura. A Nijemci, poznato je, teško odustaju od svojih planova. Komisiji su dali do znanja kako će naći rješenje i kako će zakon stupiti na snagu kada se za to stvori pravna osnova na razini Europske unije.
Od 185.000 gastarbajterske djece koja bi bila pogođena ovim zakonom, malih Hrvata je oko 12.000. Njemački zakonodavci su im se zasad smilovali, pustili su Austrijance da prvi odrade posao.
