Klasične žarulje sa žarnim nitima, kaže struka, daju najbolje svjetlo na sceni, u filmu, na televiziji. Od rujna 2020. i kultura ostaje bez njih pa će morati mijenjati kompletnu rasvjetnu opremu, što bi moglo stajati nekoliko desetaka milijuna eura
ZAGREB Trideset i petero hrvatskih kazališnih umjetnika, intendanata, ravnatelja kazališta, redatelja, scenografa, stručnjaka za scensku rasvjetu i profesora, hrvatskoj je ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek i hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu poslalo apel da zaustave namjeru Europske komisije da i u kazalištima te drugim kulturnim ustanovama od rujna 2020. godine zabrani upotrebu tungsten rasvjete – klasičnih žarulja sa žarnim nitima. Dogodi li se to, upozoravaju kulturnjaci, kultura će imati minimalni trošak od nekoliko desetaka milijuna eura jer će morati nabavljati novu rasvjetnu opremu, imati građevinske radove i slično. Manje ustanove poput centara i domova kulture takav trošak ne bi podnijele, stoji u pismu koje su, između ostalih, potpisali ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović, intendant HNK u Splitu Goran Golovko, direktorica Rijeke 2020. d.o.o. Emina Višnić, Snježana Banović s Akademije dramskih umjetnosti, predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika Ivana Bakal, Hrvoje Hribar iz Federacije europskih filmskih redatelja i brojni drugi.
EU je klasične žarulje zabranio još 2009. godine jer za istu količinu svjetla troše više električne energije od LED rasvjete, no tzv. entertainment klauzulom je kulturi ostavljeno pravo da ih koristi. Klasične žarulje, kaže struka, daju najbolje svjetlo na sceni, u filmu, na televiziji. Od rujna 2020. godine i kultura, međutim, ostaje bez njih, no za razliku od kućanstava, koja u svojim rasvjetnim tijelima mogu tipove žarulja mijenjati bez problema, kultura će morati mijenjati kompletnu rasvjetnu opremu, primjerice scenske reflektore, dok će neki biti prisiljeni i na izmjenu instalacija, dakle i na građevinske radove.
Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica ističe kako je, prema informacijama Komisije, prijedlog izmjene zakona tek u izradi, a nakon ljeta će biti poslan u Parlament i Vijeće na usvajanje. Potaknuta pismom koje su hrvatski kulturni djelatnici uputili Europskom parlamentu, Šuica je poslala pismo povjereniku za energetsku uniju Marošu Šefčoviću, povjereniku za klimatsku i energetsku politiku Miguelu Ariasu Caneteu te povjereniku za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tiboru Navracsicsu.
– Upravo 2020. godine, kad Rijeka postaje europska prijestolnica kulture, tisuće kulturnih djelatnika i institucija diljem Europe moglo bi se, slijedeći predložene regulatorne izmjene, naći u egzistencijalnim poteškoćama, ističe Šuica, koja je u pismu povjerenicima navela sve financijski i organizacijski štetne posljedice eventualnog donošenja zabrane te apelirala na Komisiju da, uzimajući u obzir 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine, razmotri odluku i njezine posljedice.
Kako stoji u pismu kulturnjaka koje prenosi teatar.hr, samo su Dubrovačke ljetne igre unatrag deset godina na tungsten rasvjetu potrošile 1,3 milijuna kuna, a osnovni dio nove opreme kod prelaska na LED tehnologiju koštao bi ih 5,6 milijuna kuna. U repertoarnim kazalištima bi promjena rasvjete zahtijevala i zahvate na instalacijama, dok bi dodatni trošak bio i ponovno angažiranje autora oblikovanja rasvjete za svaku od predstava. U pismu kulturnjaci navode i usporedbu prema kojoj će samo trošak nabave novih rasvjetnih tijela – bez pomoćne opreme, građevinskih radova i slično – kulturu koštati više desetaka milijuna eura, dok je Ministarstvo kulture za sve programe profesionalnih kazališta u Hrvatskoj u ovoj godini iz proračuna izdvojilo, okvirno, oko 3,1 milijun eura.
Kako u razgovoru za teatar.hr upozorava Boris Popović, donedavni pročelnik Katedre za scensko oblikovanje na Akademiji dramskih umjetnosti, stručnjak za oblikovanje svjetla, scenski reflektori s klasičnim žaruljama ne mogu primiti LED žarulje, što znači da će postojeći reflektori morati biti zamijenjeni novima. Cijena složenijih reflektora s LED žaruljama kreće se do više tisuća eura, a u kazalištima trebaju deseci, pa i stotine takvih uređaja. Zamjena kompletnog rasvjetnog parka u tako kratkom roku, upozorava Popović, bit će teška ili čak – nemoguća. Promjenu će teško podnijeti i europska boljestojeća kazališta, a hrvatska pogotovo, jer opremu plaćaju jednako, čak i skuplje, navodi Popović. Struka upozorava i na to da će promjena rasvjete imati i posljedice po umjetnost, jer LED rasvjeta može promijeniti boju lica, kostima ili scenografije, u čemu je kvaliteta tungsten žarulje nenadmašna. Kulturnjaci ističu i to da u kazalištima, primjerice, scenska rasvjeta troši niti deset posto od ukupno potrošene električne energije ustanove, što bi trebao biti argument da im se klasične žarulje, najbolje za scenu, ne zabrane.
Klasične žarulje imaju, za razliku od štednih, mali vijek trajanja, a svega pet posto energije troše na stvaranje svjetlosti – ostatak je toplina. Štetne su po okoliš zbog žive koju sadrže, no isti se opasni element nalazi i u štednim žaruljama. LED žarulje ne sadrže toksične spojeve, ali imaju plastiku i elektronički upravljački sklop koji nije biorazgradiv pa je također ekološki opasan. LED žarulje traju do 50 puta dulje od klasičnih žarulja, pritom koristeći daleko manje struje. Hoće li, unatoč prednostima LED rasvjete, kulturi, u ime umjetnosti, ipak biti dozvoljeno korištenje žarnih niti i nakon 2020. godine, ovisi ponajviše o umjetnosti – lobiranja, kako umjetnika, tako i proizvođača opreme.
