Hrvatski europarlamentarci odazvali su se u petak apelu djelatnika u kulturi Hrvatske i Europe i podržali ih u nastojanju da se spriječi ili odgodi zabrana tzv. tungsten rasvjete, koja bi ugrozila hrvatska kazališta i druge institucije u kulturi jer bi morali u potpunosti otpisati zamijeniti postojeću rasvjetnu tehniku.
Apel: Ukidanje tungsten rasvjete ugrozilo bi hrvatsku kulturu
Predstavnici hrvatskih organizacija i institucija u kulturi ovoga su tjedna svim hrvatskim europarlamentarcima i ministarstvu kulture uputili apel da poduzmu sve raspoložive korake kako bi se spriječilo eventualno donošenje zabrane tungsten rasvjete koja bi, upozoravaju, ugrozila hrvatsku kulturu.
Predloženim izmjenama regulative od rujna 2020. godine u Europskoj uniji bilo bi zabranjeno stavljanje u promet i korištenje izvora svjetla sa žarnim nitima (tzv. tungsten rasvjete) čak i u kulturnim ustanovama i organizacijama, a koje su, zahvaljujući tzv. entertainment klauzuli iz 2013. godine, od nje sada izuzete.
Takva zabrana značila bi da sva hrvatska kazališta, ali i brojne druge ustanove i organizacije u kulturi, te tvrtke koje se bave scenskom, tv i filmskom rasvjetom, do rujna 2020. godine moraju nabaviti posve novi rasvjetni park, a postojeći otpisati, upozoravaju potpisnici apela. Rasvjetna tijela sa žarnim nitima, koja sada koriste, morali bi zamijeniti LED izvorima.
“Trošak nabave novih rasvjetnih tijela (bez pomoćne opreme, građevinskih radova, edukacije i sličnog) hrvatsku bi kulturu mogao stajati više desetaka milijuna eura, dok najveći broj manjih ustanova, poput centara za kulturu i domova kulture te nezavisnih producenata, takvo ulaganje u infrastrukturu jednostavno ne bi mogao podnijeti”, procjenjuje pročelnik Katedre za scensko oblikovanje zagrebačke Akademije dramske umjetnosti Deni Šesnić, navodi se u apelu.
Kulturnjaci u svom apelu ističu i kako uz financijski i organizacijski štetne posljedice eventualnog donošenja zabrane, nisu ništa manje važne i one strukovne. “Naime, razni izvori svjetla: tungsten žarulja, izbojna žarulja, fluorescentna žarulja, LED žarulja međusobno se razlikuju po likovnim značajkama, a naročito po načinu na koji reproduciraju boje: boju scenografije, boju kostima, boju ljudskog lica. U tom je pogledu tungsten žarulja još uvijek nenadmašna, LED je, uz sav napredak tehnologije, još uvijek ne može zamijeniti”, stoji u apelu.
Inicijativa hrvatskih kulturnjaka dio je šire europske kampanje “Save Tungsten Campaign” oblikovatelja svijetla i kulturnih djelatnika u zemljama članicama Europske unije, pokrenute 2013. godine.
Kulturnjake brza podrška europarlamentaraca ostavila ‘u čudu’
Razni izvori svjetla: tungsten žarulja, izbojna žarulja, fluorescentna žarulja, LED žarulja međusobno se razlikuju po likovnim značajkama, a naročito po načinu na koji reproduciraju boje: boju scenografije, boju kostima, boju ljudskog lica. U tom je pogledu tungsten žarulja još uvijek nenadmašna, LED je, uz sav napredak tehnologije, još uvijek ne može zamijeniti.
Koordinatorica kampanje za Hrvatsku i urednica portala Teatar.hr Nora Krstulović za Hinu je rekla kako je ugodno iznenađena odazivom hrvatskih europarlamentaraca. “Prvi odgovor i najavu daljnjih postupaka dobili smo od pojedinih zastupnika doslovno deset minuta nakon slanja apela, što je u usporedbi s uobičajenom praksom ovdašnje politike i institucija – ravno čudu. Usporedbe radi, pisani odgovor lokalnog resornog ministarstva još uvijek nismo dobili. Nadam se zato da ćemo i u ostatku ovog procesa imati jednaku, ako ne i veću podršku naših europarlamentaraca, te da ćemo zajednički spriječiti potencijalnu katastrofu kako za hrvatsku, tako i za europsku kulturu”.
Zastupnik Ivica Tolić (HDZ/EPP) je hrvatske kazalištarce obavijestio o koracima koje mogu poduzeti, od čega je najvažnije bilo podnošenje komentara Komisiji u postupku konzultacija, za što je bio rok do petka 26. siječnja.
Tolić je kontaktirao nadležne u Europska komisiji koja ga je izvijestila kako se primjedbe na uredbu trenutno razmatraju i priprema procjena učinka mjera. O njima će se potom, navjerojatnije ove jeseni, izjasniti zemlje članice u regulatornom odboru te će biti proslijeđene Vijeću i Europskom parlamentu.
Osim toga, Tolić je istaknuo kako će sam pratiti tijek postupka i te će, ukoliko provedbeni akt zbilja bude predviđao ukidanje iznimke, svakako voditi računa o tome da uloži parlamentarni prigovor kada predmet dođe pred Parlament, što se može očekivati na jesen ove godine.
Škrlec: Nastojat ću biti izvjestitelj u sjeni Zelenih/ESS-a
Zastupnik Zelenih Davor Škrlec za Hinu je rekao kako će nastojati biti imenovan izvjestiteljem za uredbu koja se odnosi na tungsten rasvjetu i tako pomoći rješavanju tog pitanja.
“Kao profesor elektrotehnike i netko tko je dobro upoznat s problemima rasvjete i rasvjetnih tijela, pružit ću podršku tako što ću zatražiti sastanak s relevantnim osobama iz Europske komisije. Kao član Odbora za industriju, istraživanje i energiju Europskog parlamenta, koji će biti nadležan za davanje mišljenja te uredbe, nastojat ću biti izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni Zelenih/ESS-a te na taj način direktno pomoći rješavanju problema s kojima se susreće kulturna zajednica u Hrvatskoj”, rekao je Škrlec.
Kulturnjake podržavaju i Tomašić, Šuica i Zovko
Ruža Tomašić (HKS/ECR) je najavila kako će za zahtjeve kazalištaraca lobirati unutar svoje parlamentarne grupacije Europskih konzervativaca i reformista, a posebice kod članova spomenutih odbora. “Također, pravo glasa dobiti ću i kada izvješće prođe fazu odbora i dođe na finalno plenarno izglasavanje”, izvijestila je pokretače incijative.
Hrvatske zastupnice iz kluba europskih pučana (EPP) Dubravka Šuica i Željena Zovko u petak su u svojim su pismima povjerenicima Europske komisije nadležnima za energetiku, kulturu i unutarnje tržište, Marošu Šefčoviću, Miguelu Ariasu Cañeteu, Tiboru Navracsicsu i Elżbieti Bieńkowskoj, upozorile na štetne posljedice eventualnog donošenja zabrane te apelirala na Komisiju i pozvale ih da, uzimajući u obzir 2018. godinu kao Europsku godinu kulturne baštine, razmotre odluku i njezine posljedice.
“2018. je godina europske kulturne baštine i smatram da Europska unija ne bi trebala donositi ovakve zabrane koje bi mogle imati poguban učinak za kulturna dobra kao i njezino funkcioniranje. Imajući na umu specifičnost kulturnih institucija i činjenicu da nisu svi kulturni djelatnici u istim pozicijama u državama Europske unije a neke od njih, od kojih ističem Republiku Hrvatsku, daleko su ispod mogućnosti ulaganja u nove tehnologije“, stoji u pismu zastupnice Zovko.
Picula upozorio da se kulturnjaci neće moći tako brzo prilagoditi
Tonino Picula (SDP/S&D), koji je kao i njegova kolegica iz kluba socijaldemokrata Biljana Borzan, podržao kulturnjake obratio se pismom upravi za energetiku Komisije u kojem je upozorio da hrvatske institucije u kulturi neće moći podnijeti tolike promjene u traženom razdoblju za tranziciju. Zastupnik je stoga zatražio da se uvaže zahtjevi hrvatskih kulturnjaka te da se ne ukine izuzeće za kulturne djelatnosti, ili barem nakon rujna 2020. produži razdoblje prilagodbe za dvije do deset godina.
Sličnog je stajališta zastupnik Jozo Radoš (GLAS/ALDE) koji je za Hinu rekao kako smatra da bi dosadašnje izuzeće (entertainmentklauzula iz 2013. godine) trebalo produžiti na slijedećih pet godina, s obvezom Europske komisije poduzimanja određenih mjera kojom bi se olakšala prilagodba kazališnih kuća novom načinu rasvjete.
