Danas su u Europskom parlamentu održani rasprava i glasovanje o Izvješću o sastavu Europskog parlamenta nakon Brexita. Nakon što je vlada Ujedinjene Kraljevine 29. ožujka 2017. u skladu s člankom 50. stavkom 2. UEU-a obavijestila Europsko vijeće o svojoj namjeri da se povuče iz Europske unije te budući da dvogodišnji rok za pregovore i sklapanje sporazuma o povlačenju ističe 29. ožujka 2019., Europski je parlament usvojio rezoluciju o budućem sastavu Parlamenta.
Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu i voditeljica Vanjskopolitičkog odbora Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo povećanim brojem zastupnika za Hrvatsku:
„Budući da će Europska unija imati manje građana, pravedno je da ima i manje zastupnika, što ovo izvješće i previđa. Dobro je da je Hrvatska vratila 12. zastupnika a koncept transnacionalnih lista smatram dobrim, no u ovom trenutku ni politički, ni financijski ni organizacijski nismo spremni za njegovu provedbu. Kad bi svi bili u eurozoni i Schengenu, tada bi transnacionalne liste doprinosile izgradnji europskog identiteta“.
Izvješće predviđa smanjenje broja zastupnika u Europskom parlamentu nakon Brexita, s dosadašnjih 751 na 705 zastupnika. Također je predložena preraspodjela dijela mjesta koja su pripadala Velikoj Britaniji. Naime, Velika Britanija sada ima ukupno 73 mjesta, od kojih će se 27 podijeliti na 14 zemalja članica koje su blago podzastupljene u Europskom parlamentu, čime će se Hrvatskoj vratiti 12. zastupnik kojeg je imala i 2013. godine.
Osim navedenih promjena, važan dio izvješća čini i prijedlog uspostave transnacionalnih lista. Nakon stupanja na snagu odgovarajuće pravne osnove za transnacionalne liste predviđeno je uspostavljanje zajedničke izborne jedinice koja bi obuhvaćala cijeli teritorij Unije. Brojni zastupnici smatraju kako bi uvođenje transnacionalnih lista produbilo jaz između velikih i malih država članica te bi se omogućilo širenje populizma.
