Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su na plenarnoj sjednici glasali za smanjenje broja zastupnika nakon Brexita i preraspodjelu zastupničkih mjesta po kojoj Hrvatska dobija još jednog zastupnika.

Europarlamentarci su i potvrdili zadržavanje sustava “spitzenkandidata”, a odbacili su prijedlog uvođenja transnacionalnih izbornih lista.

Prema usvojenom prijedlogu, nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a, od 73 sdašnjih britanskih mjesta 27 bi se dodijelilo uglavnom “podzastupljenim” članicama, među kojima je i Hrvatska, a 46 preostalih mjesta bila bi “rezerva” za buduća proširenja Unije kako bi se očuvalo “no-loss” načelo, tj. zajamčilo da članice prilikom novog kruga proširenja ne bi izgubile određeni broj mjesta.

Zastupnici su iz zakonskog prijedloga ipak izbacili dio koji se odnosio na paneuropske liste, što bi kandidatima za eurozastupnike omogućilo sudjelovanje u izbornoj utrci u više zemalja EU-a. Tu ideju inače vrlo čvrsto podupire francuski predsjednik Emmanuel Macron koji bi i na taj način želio reformirati Europu.

Kako je izglasano, Hrvatska će umjesto 11 imati 12 zastupnika, kao i 2013. kada se pridružila Uniji. Po jedno više zastupničko mjesto imat će i Danska, Estonija, Austrija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Finska i Švedska. Irska će dobiti dva mjesta više, a Italija i Nizozemska tri zastupnička mjesta.

Francuska i Španjolska bit će “bogatije” za pet mjesta u Europskom parlamentu.

Izvjestitelj Pereira je izrazio zadovoljstvo što je prijedlog usvojen jasnom većinom i izrazio očekivanje da će proći u Vijeću.

“Odlučili smo se dodijeliti ograničeni broj od 73 upražnjena britanska mjesta jer na taj ćemo način imati više manevarskog prostora u sljedećem krugu proširenja i očuvat ćemo ‘no-loss’ načelo”, kazao je Pereira.

Zastupnica Dubravka Šuica (HDZ/EPP) je na raspravi kazala je da je dobro nakon Brexita, s manje građana, imati i manje zastupnika, izrazivši zadovoljstvo što se Hrvatska vraća na 12 zastupnika.
Kako je cijela rasprava otišla u smjeru “transnacionalnih” lista, kazala je da koncept smatra “dobrim”, ali da u ovom trenutku nismo “ni politički, ni financijski ni organizacijski nato spremni”

“Bila bih odmah za ovaj koncept kada bi sve zemlje bile u eurozoni i Schengenu. Budući nije tako, smatram da treba pričekati da svi dobijemo ista prava i postanemo transnacionalno prepoznatljivi da bismo se i mi mogli kandidirati kao i oni iz velikih zemalja”, kazala je Šuica.

Zastupnici su također glasali i o načinu odabira sljedećeg predsjednika Europske komisije i s 457 glasova “za”, 200 “protiv” i 20 “suzdržanih” odabrali sistem “vodećeg kandidata” (Spitzenkandidaten). To znači da bi se čelni čovjek EK-a na izborima 2019. trebao izabrati između vodećih kandidata političkih grupacija. Zastupnici će odbiti kandidate za nasljednika Jean-Claudea Junckera koje predlože zemlje članice.
Europske političke stranke će stoga imenovati članove Komisije kao vodeće kandidate  za funkciju predsjednika Komisije.

Zastupnici podsjećaju da postupak odabira vodećih kandidata odražava međuinstitucijsku ravnotežu između Parlamenta i Europskog vijeća, te naglašavaju da je ovaj daljnji korak u jačanju parlamentarne dimenzije Unije načelo koje se ne može ukinuti.

Tijekom žučne rasprave o transnacionalnim listama, zastupnici mahom iz redova socijalista i liberala su bili mišljenja da bi to značio “jedan proboj za Europu i početak formiranja europskog naroda”.

“Glas za te liste bio bi za jedan duh europskog integracionizma”, kazao je Maite Ruiz iz redova liberala (ALDE).

“Danas smo izgubili bitku za transnacionalne liste, ali nismo izgubili rat. Nastavljamo borbu za pravu europsku demokraciju”, kazao je vođa liberala Guy Verhofstadt, veliki zagovornik federalizma. Prethodno je na raspravi kazao da bi transnacionalne liste mogle postati “rasadnik stvaranja europskog demosa” i da se ta povijesna “šansa ne smije propustiti”.

S druge strane, konzervativci smatraju da je to loša zamisao i da se radi o “ideji dogmatskog federalizma” koja će dodatno udaljiti građane od EU-a kao “elitističke, centralističke, nedomokratske” tvorevine.

“Zar niste izvukli pouku iz Brexita”, kazao je Georg Mayer iz Europe nacija i sloboda (ENF), dok je Paulo Rangel (EPP) ustvrdio da takvo što “ne postoji niti u jednoj federalnoj državi”.

“Transnacionalne liste neće generirati nadnacionalnost. Radi se o projektu od vrha prema dnu. Radi se o dobijanju ovlasti bez odgovornosti”, kazao je Gyorgy Schopflin (EPP).

Markus Pieper (EPP) je kazao da se neprestano udaljujemo od građana te da bi transnacionalne liste bile mete radikala s krajnje ljevice i desnice.

Izvjestitelji Hubner i Pereira su na konferenciji za novinare kazali da daleko od toga da je rasprava o transnacionalnim listama gotova, ali da je to stvar i izbornog zakona.