Europski parlament u četvrtak je u Strasbourgu izglasao rezoluciju kojom je pozvao Europsku komisiju na promjenu direktive o ljetnom i zimskom računanju vremena na razini Europske unije.
Ukidanje prakse pomicanja sata dvaput godišnje obrazlaže se navodnim negativnim zdravstvenim učincima i štetnim utjecajima na ljudski bioritam, pa i produktivnost. Radna skupina koja traži promjene broji više od 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija, te zborno maše istraživanjima po kojima bi ukidanje dvostrukog vremena bilo jednako dobro za svih 510 milijuna Europljana.
Zagovornici ukidanja pozivaju se na statistiku po kojoj pomicanje kazaljki dvaput godišnje dovodi i do većeg broja prometnih nesreća i poremećaja u obiteljskim odnosima, a povrh toga efekt štednje energije u takvom ritmu statistički navodno nikad nije dokazan.
Kakogod, činjenica je da je ljetno računanje vremena kao sustav odavno uvedeno u Europu pošto omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog Sunčeva svjetla u proljetnim i ljetnim mjesecima. Već najmanje četiri ili pet desetljeća koriste ga sve europske zemlje osim Islanda.
Najveći pritisak na ukidanje takve prakse u EU-u već dulje vrijeme provodi Finska kojoj kao krajnjoj zemlji europskog sjevera pomicanje sata ne odgovara zbog jako malog broja sati danjeg svjetla zimi – Helsinki u prosincu ima manje od šest sati dana i punih 18 sati mraka.
Povrh toga, Finskoj ovaj sustav odnedavno remeti i vremensku usklađenost s njezinim baltičkim susjedima – Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom – koje su, kao nečlanice EU-a, 2011. godine ukinule pomicanje kazaljki na satu.
Premda je logično, pitanje koliko zajedničkog ima Dalmacija s Finskom ili zbog čega bi nešto što geografski ne odgovara zemljama krajnjeg europskog sjevera krotko usvojile i mediteranske zemlje u kojima produljenje sunčanog dijela dana u sezoni ima itekakvog rezona – tijekom rasprave u Europarlamentu baš i nije postavljeno.
Od hrvatskih europarlamentaraca o ovoj temi su debatirali jedino Davorin Škrlec i Ivica Tolić, podržavajući prijedlog za ukidanje pomicanja kazaljki.
Nakon ovoga koraka Europskog parlamenta, od Europske komisije se očekuje pokretanje procedure za konačno ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena. Prije toga bi posebna studija ipak trebala razjasniti je li za čitavu Europu u konačnici bolji izbor sadašnje zimsko ili, pak, ljetno vrijeme?
Oko toga bi se realno itekako mogla lomiti koplja: bogatije zemlje bez dovoljno sunčanih dana godišnje mogle bi onim južnijim, osunčanijim i siromašnijim lako nametnuti svoja geografska i svjetlosna mjerila.
Na hrvatskom tlu ljetno računanje vremena prvi put se primjenjivalo još od 1916. do 1918., za vrijeme austrougarske vladavine. Uvođeno je u praksu u jednoj kraćoj epohi i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, pa čak i za vrijeme NDH.
Ljetno računanje vremena kod nas se kontinuirano primjenjuje još od 1983., kad je uvedeno u čitavoj Jugoslaviji: kazaljke bez prekida pomičemo dvaput godišnje već punih 35 godina.
Šuica: Zalažem se za ljetni režim
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica u raspravi je naglasila kako se zalaže za ljetno računanje vremena, no da cijeli problem treba dodatno istražiti:
"Potpisala sam amandman kojim tražimo preispitivanje računanja vremena i daljnju analizu točnih čimbenika utjecaja na ljudsko zdravlje, no zalažem se za to da se uvede jedinstveni sustav računanja vremena na razini Europske unije. Nadam se da većina građana Unije, ali i Hrvatske podržava jedinstveno računanje vremena, a osobno se zalažem za ljetno računanje vremena i vjerujem da će rezultati istraživanja to i dokazati."
Kuščević: Moj ćaća je protiv pomicanja, meni je svejedno
Ministar uprave Lovro Kuščević je ocijenio kako bi bilo dobro kad bi barem svi koji su u istoj vremenskoj zoni imali isti režim, kako bi se lakše razumijevali, dogovarali sastanke i odrađivali poslove.
"Kad bih pitao mog ćaću, mog djeda, oni bi sasvim sigurno rekli da nije potrebno pomicanje sata, što meni osobno ne smeta. Ja sam se privikao na jedne i druge uvjete, tako da što se mene tiče je irelevantno", rekao je Kuščević novinarima.
Ako EU ukine pomicanje sata i Hrvatska će se prilagoditi
Da bi se na razini EU promijenila ta praksa, korake treba pokrenuti Europska komisija. Sada se računanje vremena određuje prema direktivi iz 2001. godine, a važno je da se to učini u isto vrijeme u svim državama članicama. Za tu promjenu zauzeli su se i zastupnici iz Hrvatske.
Hrvatska će se, doznaje Jutarnji list iz izvora u Banskim dvorima, prilagoditi EU, što znači da će ukinuti pomicanje sata ako se donese takva odluka.
U skladu s tim, Vlada će, neslužbeno doznajemo, revidirati Uredbu o ljetnom računanju vremena koju je nedavno donijela u skladu s važećom direktivom za nekoliko godina unaprijed, odnosno za 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu.
U obrazloženju te uredbe navodi se kako je u Hrvatskoj računanje vremena uređeno Zakonom o računanju vremena kojim je propisano da u RH vrijedi vrijeme koje odgovara svjetskom usklađenom vremenu uvećanom za jedan sat (srednjoeuropsko zonsko vrijeme) te da se u odnosu na to vrijeme uvodi ljetno računanje pomicanjem za jedan sat unaprijed.
Tom se Uredbom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena (SL L 31, 2. 2. 2001.). Člankom 4. Direktive 2000/84/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 19. siječnja 2001. godine o ljetnom računanju vremena utvrđeno je da Europska komisija svakih pet godina objavljuje priopćenje kojim daje raspored datuma na koje će započinjati i završavati ljetno računanje vremena u idućih pet godina.
