Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su izvještaj kojim traže odustajanje od ljetnog i zimskog računanja vremena. Time su uzeli u obzir građanske inicijative koje su upozorile na zdravstvene, ekološke i druge posljedice pomicanja sata.
Međutim, stav eurozastupnika nije obvezujući. Da bi se na razini EU promijenila ta praksa, korake treba pokrenuti Europska komisija. Sada se računanje vremena određuje prema direktivi iz 2001. godine, a važno je da se to učini u isto vrijeme u svim državama članicama. Za tu promjenu zauzeli su se i zastupnici iz Hrvatske.
Hrvatska će se, doznajemo iz izvora u Banskim dvorima, prilagoditi EU, što znači da će ukinuti pomicanje sata ako se donese takva odluka. U skladu s tim, Vlada će, neslužbeno doznajemo, revidirati Uredbu o ljetnom računanju vremena koju je nedavno donijela u skladu s važećom direktivom za nekoliko godina unaprijed, odnosno za 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu.
U obrazloženju te uredbe navodi se kako je u Hrvatskoj računanje vremena uređeno Zakonom o računanju vremena kojim je propisano da u RH vrijedi vrijeme koje odgovara svjetskom usklađenom vremenu uvećanom za jedan sat (srednjoeuropsko zonsko vrijeme) te da se u odnosu na to vrijeme uvodi ljetno računanje pomicanjem za jedan sat unaprijed.
Tom se Uredbom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena (SL L 31, 2. 2. 2001.). Člankom 4. Direktive 2000/84/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 19. siječnja 2001. godine o ljetnom računanju vremena utvrđeno je da Europska komisija svakih pet godina objavljuje priopćenje kojim daje raspored datuma na koje će započinjati i završavati ljetno računanje vremena u idućih pet godina.
- Brojne studije, uključujući i onu koju je dao izraditi Europski parlament u listopadu prošle godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Prednosti takve prakse su marginalne, dok su negativne posljedice za zdravlje mnogo ozbiljnije nego što smo dosad smatrali - rekao je zastupnik zelenih Davor Škrlec.
Zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica u raspravi je naglasila kako se zalaže za ljetno računanje vremena, no cijeli problem treba dodatno istražiti. - Potpisala sam amandman kojim tražimo preispitivanje računanja vremena i daljnju analizu točnih čimbenika utjecaja na ljudsko zdravlje, no zalažem se za to da se uvede jedinstveni sustav računanja vremena na razini Europske unije. Podržavam istraživanje, ali osobno se zalažem za ljetno računanje vremena i vjerujem da će rezultati istraživanja to i dokazati - rekla je Dubravka Šuica.
Enrico Brivio, glasnogovornik u Europskoj komisiji, nije želio iznositi kakve bi daljnje korake mogla poduzeti Komisija. - To je kompleksno pitanje. Komisija trenutačno proučava pitanje ljetnog vremena na temelju svih raspoloživih dokaza - rekao je Brivio.
Ideja ljetnog računanja vremena pripisuje se američkom političaru i fizičaru Benjaminu Franklinu koji je 1784. godine zaključio kako bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnosti s ritmom dnevnog svjetla moglo donijeti uštedu na grijanju i svijećama za rasvjetu.
Ljetno računanje vremena prvi je put uvedeno tijekom Prvog svjetskog rata, 1916. godine u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj, a zatim i Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj se ljetno računanje vremena prvi put koristilo u vrijeme Austro-Ugarske od 1916. do 1918. godine, potom u vrijeme Kraljevine Jugoslavije te u doba NDH od 1941. do 1945. godine. Od 1983. godine ljetno računanje vremena uvodi se u cijeloj Jugoslaviji, pa tako i Hrvatskoj.
Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima. Uvođenje ljetnog računanja vremena vlade uglavnom opravdavaju štednjom energije.
