Danas je velika većina članova Europskog parlamenta poduprla rezoluciju o jedinstvenom sustavu računanja vremena ali na način da je zatražila od Europske komisije da napravi temeljito istraživanje o utjecaju na zdravlje i potrošnju energije. Naime, u Direktivi Europskog parlamenta od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena određen je zajednički datum kada se u proljeće i jesen u svim državama članicama satovi pomiču jedan sat unaprijed, tj. unatrag, kako bi se maksimalno iskoristilo dnevno svjetlo. Brojne znanstvene studije, uključujući studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz listopada 2017. o ljetnom računanju vremena nisu dokazale kako je došlo do uštede energije ali su ukazale na postojanje negativnih učinaka na ljudsko zdravlje.
Zastupnica Dubravka Šuica u raspravi je naglasila kako se zalaže za ljetno računanje vremena no cijeli problem treba dodatno istražiti: „Potpisala sam amandman kojim tražimo preispitivanje računanja vremena i daljnju analizu točnih čimbenika utjecaja na ljudsko zdravlje, no zalažem se za to da se uvede jedinstveni sustav računanja vremena na razini Europske unije. Nadam se da većina građana Unije ali i Hrvatske podržava jedinstveno računanje vremena a današnjim glasovanjem smo Komisiji poslali rezoluciju na reviziju. Podržavam istraživanje, ali osobno se zalažem za ljetno računanje vremena i vjerujem da će rezultati istraživanja to i dokazati.“
U više građanskih inicijativa istaknuta je zabrinutost građana zbog polugodišnjeg pomicanja sata. Ključno je zadržati jedinstveni sustav EU-a za računanje vremena. Na javnom saslušanju pod nazivom „Je li došlo vrijeme da ponovno razmotrimo ljetno računanje vremena?” koje je u Europskom parlamentu održano 24. ožujka 2015. stručnjaci su predstavili rezultate nedavnog istraživanja o mogućem učinku ljetnog računanja vremena na promet i turizam, europsku industriju te uštede u zdravstvu i uštede energije.
