Europska komisija i Neno Dimov, ministar za zaštitu okoliša Bugarske koja trenutno predsjedava Unijom očitovali su se na apel zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, koja je od nadležnih tijela zatražila hitnu reakciju zbog ogromne količine otpada pristigle iz Albanije.
U svom odgovoru EK se poziva na Strategiju o plastici usvojenu u siječnju 2018., a koja obuhvaća i problem morskog otpada, te ističe kako Albanija kao zemlja kandidatkinja nije obvezana zakonodavstvom EU, no svoje će zakone i praksu gospodarenja otpadom morati uskladiti prije priključenja Uniji.
O rješavanju problema morskog otpada razgovarat će se i u ožujku, što je zastupnici Šuici potvrdio i ministar okoliša Bugarske, zemlje koja trenutno predsjeda Unijom, nakon čega će se početi provoditi i konkretne mjere kako zaštite morske površine.
„Albanija, čiji nekontrolirani otpad zagađuje našu obalu, ali i dovodi u opasnost zdravlje životinja i ljudi, morat će poslušati upute Europske komisije i što prije uskladiti zakonodavstvo, ali i praksu, s visokim EU standardima. U odgovoru EK sugerira se i regionalna suradnja, što je, vidimo, naš ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić već pokrenuo. Optimistična sam u rješavanju ove problematike, koja ne muči samo nas, nego sve mediteranske zemlje. Stanovnici Unije, naime, godišnje proizvedu 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se samo 40 posto reciklira. To će se, sigurna sam, novom strategijom promijeniti. No promjena počinje od vlastitog kućnog praga, kako u Albaniji, tako i u Hrvatskoj“, poručila je Dubravka Šuica.
Šuica je, podsjetimo, kontaktirala nadležna europska tijela zbog ekološke katastrofe izazvane enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada koje velikom većinom potječe iz Albanije te se prilikom jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u Dubrovnik te hrvatske otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu, poluotok Pelješac i južni dio hrvatskog Jadrana.
