Zastupnica Šuica izrazila je žaljenje zbog vraćanja u prošlost, no istovremeno je naglasila kako bez razjašnjene prošlosti, teško možemo graditi budućnost:
"Žao mi je što se ponovo moramo vratiti u prošlost jer očito je da je bez razjašnjavanja odnosa u prošlosti teško graditi budućnost, a svi ste svjedoci da ovih dana intenzivno razgovaramo o budućnosti Europske unije“, naglasila je zastupnica Šuica i dodala: "Vjerujem da se svi sjećate agresorskih napada na hrvatski Vukovar i grad pod UNESCO-ovom zaštitom Dubrovnik. Sigurna sam da niste zaboravili ni genocid koji se dogodio u Srebrenici, prvi dokazani genocid nakon Drugog svjetskog rata, a radilo se o velikosrpskoj agresiji i Miloševićevoj želji da svi Srbi žive u jednoj državi – u Velikoj Srbiji. I rat u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini su rezultat tih velikosrpskih težnji“.
Govoreći o nasljeđu Haaškog suda, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Šuica je naglasila:
"Haški sud je imao ulogu procesuirati sve ratne zločine. Po mom osobnom mišljenju bio je vrlo kontroverzan, a želim vjerovati da će Srbija nastaviti pravedno procesuirati svoje ratne zločince kako bi mogla neometano nastaviti svoj put u Europsku uniju. Još niz zločina ostao neistražen, no svi svijetli trenuci i vrijednosti koje je sud trebao zastupati zasjenjeni su posljednjom presudom i samoubojstvom generala Praljka“.
Podsjetimo, od osnivanja u svibnju 1993. do danas Haški sud je podignuo ukupno 161 optužnicu, a osuđeno je 90 osoba. Među njima je 18 Hrvata koji su kažnjeni sa 6 do 25 godina zatvora. Osuđeno je i 64 Srba i Crnogoraca te pet Bošnjaka.
