Rad i nasljeđe Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) bilo je tema kratke rasprave u srijedu navečer u Europskom parlamentu, u kojoj su njegova postignuća ocijenjena u rasponu od potpunog neuspjeha do toga da je bar malo pridonio zadovoljavanju pravde.
U ime bugarskog predsjedništva EU-a, govorila je državna tajnica Monika Panajotova, koja je istaknula da je ICTY pridonio osjećaju o neprihvatljivosti nekažnjivosti zločina, nastojao potaknuti pomirenje i ojačati vladavinu prava te da je pridonio razvoju međunarodnog kaznenog prava i pravne prakse.
“EU je uvijek naglašavala potrebu da se izbjegne nekažnjivost zločina, da se traži odgovornost i potpuna suradnja sa Sudom. Osuđujemo svaki pokušaj minimiziranja ili poricanja genocida ili ratnih zločina”, rekla je Panajotova.
Komisiju je u raspravi predstavljao povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan, umjesto povjerenika za proširenja Johannesa Hahna, koji se nalazi na turneji po šest zemalja zapadnog Balkana zajedno s predsjednikom Komisije Jean-Claudeom Junckerom.
Hogan je spomenuo novu strategiju proširenja na zemlje zapadnog Balkana u kojoj se ističe važnost suradnje kandidatskih zemalja s Mehanizmom međunarodnih kaznenih sudova, koji je naslijedio ICTY, pronalaženje nestalih osoba, identifikacija i uklanjanje mina.
“Bez političke i financijske pomoći EU-a postignuća ICTY-a ne bila moguća. Politika uvjetovanja pristupanja Europskoj uniji suradnjom s ICTY-em bila je važna”, rekao je Hogan, dodajući da zatvaranje ICTY nije kraj priče, da EU podupire rad Mehanizma međunarodnih kaznenih sudova kako bi obitelji žrtava doživjele pravdu i da ostaje pri politici uvjetovanja.
U raspravi su sudjelovali gotovo svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.
Dubravka Šuica je rekla je rad ICTY-a bio vrlo kontroverzan, ali je izrazila očekivanja da će Srbija “pravedno procesuirati svoje ratne zločince i da počinitelji neće slobodno hodati” kako bi mogla neometano nastaviti svoj put prema EU-u. “Još je niz neistraženih zločina, a sva pozitivna postignuća ICTY-a zasjenjena su posljednjom presudom i samoubojstvom Slobodana Praljka”, rekla je Šuica.
Ruža Tomašić je rekla da je ICTY “u potpunosti podbacio u svojoj misiji”, da je vrh JNA ostao pošteđen, da je izrekao sramotno niske kazne za zločin na Ovčari. Zamjerila je Sudu činjenicu da Slobodan Milošević nije dočekao kraj suđenja, oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju te politizaciju rada.
Ivan Jakovčić je rekao da je ICTY pružio bar malu zadovoljoštinu žrtvama.
“Da tih presuda nije bilo, zločinci bi danas neosuđeni bili oko nas. Osuđeni su pojedinci, a ne narodi”, rekao je Jakovčić dodajući da je nakon svake presude bilo licemjernih reakcija u Srbiji, Hrvatskoj i BiH. Posebno je osudio reagiranja crkvenih vlasti. “Srpski patrijarh nazvao je Sud ‘đavolskim delom’, a katolički biskup ljubio je ruke osuđenom ratnom zločincu”, rekao je Jakovčić.
Tonino Picula je zamjerio Sudu neujednačenost sudske prakse. “ICTY je trebao biti generator pomirbe, ali mnogi smatraju da je pravda ustupila mjesto oportunitetu”, rekao je Picula.
I Željana Zovko je rekla da Sud nije ispunio svoju zadaću, a Jozo Radoš također spominje neujednačenu sudsku praksu koja otvara prostor političkim manipulacijama.
Ivica Tolić je rekao da je Hrvatska kao inicijator osnivanja ICTY-a vjerovala da će se suditi pokretačima agresije, što nije ostvareno. Rekao je da je zločina bilo na svim stranama, da je Hrvatska ostvarila punu suradnju sa sudom, ali da su neki u Hrvatskoj surađivali samo s tužiteljstvom, a ne sa Sudom.
Ivana Maletić je rekla da je ICTY upao u zamku izjednačavanja odgovornosti i da je donosio presude koje nisu utemeljene na pravu, da nije ispunio cilj – doveo do istine i pravde za žrtve.
Jasenko Selimović, švedski zastupnik podrijetlom iz BiH, rekao da je u Srebrenici “ubijen 141 Selimović”. “Očajnički trebamo utvrđivanje istine. Istina nije utvrđena, niti je to u potpunosti moguće, ali zahvaljujući ICTY-u smanjen je prostor laži”, kaže Selimović.
Rumunjski zastupnik Victor Bostinaru rekao je da je arhiva ICTY njegova najvažnija ostavština, a posebno je osudio to “što se neki osuđeni ratni zločnici tretiraju kao heroji”.
