Prošlo je osam godina otkako je na područje Biljana Donjih kamionima dovezeno 140 tisuća tona otpadne troske iz propale šibenske Tvornice elektroda i ferolegura i u tom ravnokotarskom mjestu nastalo tzv. "crno brdo" – ekološka bomba. Pet je godina otkako se za uklanjanje tog otpada, za koji su tri stručne studije utvrdile da je kancerogen, zauzela Eko udruga Ravni kotari na čelu s predsjednikom Zdravkom Belušićem, četiri otkako je Europska komisija (EK) Hrvatskoj pod prijetnjom tužbe Sudu EU-a uputila direktivu da taj otpad mora ukloniti te otprilike isto toliko otkako je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike započelo tražiti rješenje za uklanjanje "crnog brda".
Na ovaj problem prije mjesec dana upozorio je i saborski zastupnik MOST-a Miro Bulj, koji je uzorak troske odnio i u Sabor, poklonio ga predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću i s govornice pozvao odgovorne da "crno brdo" što prije uklone. Nekoliko dana ranije, za radnog posjeta resornog ministra Tomislava Ćorića Zadarskoj županiji pokazalo se kako on uopće nije upoznat s ovim problemom, a koncem prošlog tjedna Europska komisija krenula je u izvršenje najavljenoga i Sudu EU uputila predmet protiv Hrvatske zbog toga što nije osigurala odgovarajuću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša na lokaciji "crno brdo" u Biljinama Donjim, u blizini Benkovca, manje od 50 metara od naselja. Evo što na sve to danas kažu Zdravko Belošević, Miro Bulj i odgovorni iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Radna grupa ministarstva
- Unutar Ministarstva zaštite okoliša i energetike osnovana je Radna grupa za Biljane Donje i u tijeku je priprema projektnog zadatka. Pri tome posebna pažnja bit će posvećena hijerarhijskom gospodarenju otpadom što znači da se materijal ponovno upotrijebi. Na taj način ostvarile bi se značajne uštede i riješio problem zbrinjavanja ovog otpada, stoji u odgovoru Ministarstva zaštite okoliša i energetike uz napomenu na naš upit o procjeni troškova za sankciju koju bi Hrvatska mogla dobiti kako se radi o najavi tužbe. Pojasnili su kako je vezano uz ovaj slučaj, inspekcija zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša i energetike naredila rješenjem od 31. ožujka 2015. Trgovačkom društvu MLM GROUP-ZAGREB d.o.o., uklanjanje otpada nastalog obradom otpadne silikomanganske i feromanganske troske, koji je nepropisno odložen na lokaciji u Biljanima Donjim, na k. č. 87/1, k. o. Biljane Donje. No kako to nije izvršeno nadalje navode kako je inspekcija zaštite okoliša pokrenula postupak izvršenja rješenja izricanjem dviju novčanih kazni odgovornoj osobi u pravnoj osobi u ukupnom iznosu 60.000 kuna. Izvršenik je, međutim, na to rješenje pokrenuo upravni spor. Pa je Ministarstvo u cilju izvršenja rješenja putem treće osobe unutar Ministarstva zaštite okoliša i energetike osnovalo ranije spomenutu Radnu grupu.
Crna voda u bunarima
- Kakva radna grupa?! Taj otpad treba odmah ukloniti odatle, kaže saborski zastupnik Miro Bulj dodajući da zbog već nastale štete – onečišćenja podzemnih voda, zdravlja ljudi, zraka i zemlje u srcu Ravnih kotara, netko mora u zatvor. Bulj tvrdi kako je "crno brdo" dokaz čistog kriminala i pogodovanja otpadnoj mafiji preko pojedinaca u resornom ministarstvu, a za postupak EK kaže kako je samo dokaz da je bio u pravu kad je upozoravao na "crno brdo" i tražio hitno rješenje.
- Sve kao neki fini momci, Europejci, a godinama se ništa ne poduzima kako bi se 'crno brdo' uklonilo i kako bi se po smjernicama Europske komisije zaštitilo zdravlje ljudi i okoliš. Umjesto da Ministarstvo zaštite okoliša štiti ljude i prirodu, izgleda da ljudi moraju to štititi od ministarstva i onih u ministarstvu što su u sprezi s otpadnom mafijom, govori Bulj ističući da se "crno brdo" vidi čak i na satelitskim snimkama, a ironično dodaje kako je to zapravo nova turistička atrakcija izgledom nalik površini Mjeseca. Podsjeća i na vlastita iskustva s takvim otpadom koji je trebao biti odložen u rudokopu u njegovu selu, što ga je nagnalo na bunt i otpor, a posljedično i ulazak u politiku.
- Tamo živi pretežito starije stanovništvo srpske nacionalnosti. Uz članove Eko udruge Ravni kotari prosvjedovali su, apelirali, molili, ali koga je briga za te starce?! Eto, ni Pupovac se nije javio, ni njega nije briga. Tamo je u bunarima crna voda, salata ima crni, masni sloj, što može, eto, biti opet neki turistički brend, u svom prepoznatljivom stilu komentira Bulj dodajući kako još ima troske koju je prije mjesec dana pokupio u Biljanima i da će ju podijeliti i svim ministrima da odnesu kući i njome nahrane cvijeće.
Borba udruge Ravni kotari
- Neću prestati govoriti o toj temi, ni dolaziti u Biljane Donje, sve dokle god je i zrno tog otrova tamo, poručio je Bulj. Predsjednik Eko udruge Ravni kotari Zdravko Belušić izrazio je žaljenje zbog toga što nitko u Hrvatskoj do danas nije imao sluha niti volje za rješavanje problema "crnog brda".
- Naša udruga postoji osam godina, a pet godina upozoravamo na ovaj problem. Imamo tri stručne studije, odnosno analize koje su pokazale da se radi, ne o građevinskom materijalu, kako to tvrdi vlasnik tvrtke MLM GROUP Sadik Čolić, već o kancerogenom otpadu koji sadrži PAH – policiklički aromatski ugljikovodik, organski zagađivač, kaže Belošević ističući kako je EK prije četiri godine dala direktivu, pa ukor, pa zaprijetila tužbom nakon koje će uslijediti i sankcije. Kao građanin RH, kaže, zbog toga nije sretan, ali na neki način jest jer vjeruje da će se sada konačno problem "crnog brda" početi rješavati.
Direktiva, upozorenje, prijava, kazna...
Europska komisija je uz predmet dostavljen Sudu protiv Hrvatske naznačila kako je otpadom najkasnije do kraja 2015. trebalo početi gospodariti u skladu s propisima EU-a o otpadu sukladno Okvirnoj direktivi EU-a o otpadu i Direktivi 2008/98/EZ. Navode kako se Hrvatska u nekoliko navrata obvezala riješiti to pitanje, ali da na terenu nije zabilježen nikakav napredak. Nadalje, navode kako se lokacija trenutačno upotrebljava kao odlagalište velike količine proizvodnih ostataka iz obrade feromangana i silikomangana, da hrvatska nadležna tijela taj materijal nisu klasificirala kao otpad u skladu s Direktivom, da je u skladu s pravom EU-a Hrvatska trebala uvesti mjere za zaštitu podzemnih voda i sprječavanje širenja štetnih čestica zrakom, a kako nije da je Komisija u ožujku 2015. protiv Hrvatske pokrenula postupak zbog povrede, nakon čega je u studenom 2016. uslijedilo obrazloženo mišljenje. Budući da nije postignut napredak u osiguravanju odgovarajućeg gospodarenja otpadom u Biljanama Donjim tako da otpad ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu, Komisija je 8. ožujka odlučila Sudu EU-a uputiti predmet protiv Hrvatske.
Šuica: Kaznu još uvijek možemo izbjeći
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EP-a, izjavila je da je problem odlagališta otpada "crno brdo" trebalo riješiti još 2013., ali smatra da Hrvatska još uvijek može izbjeći kaznu.
Zastupnica Šuica, još je 2013., temeljeno na obećanju lokalnom stanovništvu u kampanji za EP, reagirala prema tadašnjoj vladi premijera Zorana Milanovića te je tražila saniranje odlagališta otpada "crno brdo". S obzirom na to da se na odlagalištu nalaze velike količine kamenog agregata koji nastaje kao nusproizvod pri sanaciji metalne troske, a koji se koristi za završni sloj asfalta, predlagala je da se dio materijala s odlagališta koristi u cestogradnji i na taj način riješi problem.
"Bez obzira što je Komisija započela postupak prema Sudu EU-a, prema mojim saznanjima, aktualno Ministarstvo okoliša radi na otklanjanju ovog problema, te je u tijeku intenzivna potraga za rješenjem za sveobuhvatno otklanjanje problema 'crnog brda' kako bi se omogućio normalan život građanima s tog područja. Iako nije jednostavno jer se radi o velikim količinama otpada, vjerujem da će se doći do rješenja i izbjeći sankcije", rekla je Šuica.
