Konferencija „EU Speed Learning” okupila je zainteresirane sudionike i visoke političke dužnosnike s ciljem poučavanja mladih o konkretnim politikama Europske unije, strategijama balkanskih zemalja prilikom pokušaja ulaska u EU i o novinarskoj etici u izvještavanju o njima.
Proteklog je tjedna u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održana dvodnevna konferencija EU Speed Learning u organizaciji Diplomatskog kluba Fakulteta političkih znanosti, udruge studenata Europe AEGEE Zagreb i organizatora projekta Model European Union Zagreb. Ovaj je događaj osmišljen kao dio većeg projekta naziva EU za mene EU za tebe. Radilo se o brzom tečaju o politikama Europske unije kojim je pružena prilika mladima da nauče više o konkretnim politikama, među kojima su zaštita okoliša i regionalni razvoj.
Govornici na dvodnevnim panelima bile su istaknute osobe u područjima visoke politike i diplomatskog svijeta. Među ostalima, podršku projektu pružila je eurozastupnica Dubravka Šuica, saborski zastupnik Joško Klisović, prof. dr. sc. Igor Vidačak s FPZG-a, dr. sc. Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose te ambasadori zemalja Zapadnog Balkana.
Prvi dan Konferencije završio je panelom Društvo bez otpada – hrvatski san ili stvarnost? u organizaciji studentske udruge AEGEE Zagreb. Uz isticanje važnosti europskih politika za zaštitu okoliša, panelisti su ukazali na potrebu za hitnom promjenom načina saniranja i recikliranja otpada u hrvatskim gradovima kojima bez novog, održivog pristupa prijeti opasno zagađenje.
Prvog dana Konferencije naglasak je stavljen na zemlje Zapadnog Balkana koje imaju tendenciju da se priključe EU-u, ali i na probleme s kojima se pritom suočavaju. Sudionici su učili od ranije navedenih cijenjenih predavača, a nakon završetka panela Europska unija i Zapadni Balkan: Nove zvjezdice na europskom nebu okupljenima je pružena prilika da primijene stečena znanja strukturiranom raspravom i interaktivnom radionicom osmišljavanja strategija balkanskih zemalja pri ulasku u europsku zajednicu.
Drugog je dana održana radionica pod nazivom Kako izvještavati o politikama Europske unije? s ciljem otvaranja dijaloga o pitanjima novinarske etike prilikom izvještavanja o temama usko vezanim uz djelovanje institucija EU-a. Osim toga, fokus je stavljen i na pitanje digitalne sigurnosti, jedan od vodećih problema s kojima se danas novinarska struka susreće. Radionicu je vodila trenerica Morana Miljanović iz udruge HERMES, čija je zadaća bila poučiti zainteresirane sudionike o istraživačkom novinarstvu te političkoj i pravnoj terminologiji koja se koristi prilikom interpretiranja politika EU-a, a sve kako bi se novinare upozorilo na važnost odgovornog i kvalitetnog informiranja građana.
Komentari zadovoljnih sudionika svjedoče o uspješno organiziranoj konferenciji:
– S obzirom na to da studiram na Fakultetu političkih znanosti te me posebno interesiraju kako međunarodni odnosi tako i nacionalna sigurnost, a i član sam Diplomatskog kluba, koji je, među ostalima, organizator eventa, došao sam s ciljem učenja nečeg novog i sagledavanja iz tuđe perspektive. Pritom konkretno mislim na kosovskog ambasadora u RH koji nam je iz vlastitog iskustva pričao koji su problemi, a da ih čak i naši europarlamentarci nisu bili svjesni. Naravno, da ne bi sve ispalo preozbiljno, radionice su organizirane i s dozom humora i u opuštenoj atmosferi kako bi se ipak približile studentima, potencijalnim visokim dužnosnicima u diplomaciji ili politici općenito te pokazale da nije sve crno-bijelo i ozbiljno, već da je puno komunikacije, kontakata, odnosa i iskustva potrebno za obavljanje tog zadatka, a dobar dio navedenog ne može se steći isključivo poslom već i međuljudskom interakcijom – kako izvan posla tako i offline. – rekao je Ivan Dominik Dragović.
– Tijekom Konferencije smo, ukratko, slušali tribinu o procesu kroz koji zemlje Zapadnog Balkana prolaze kako bi ušle u EU. Objašnjena je razlika između zemalja te regije i ostalih europskih zemalja, isto kao što su objašnjeni i mnogi problemi i izazovi s kojima se te zemlje suočavaju, kao što je nasljeđe rata, korupcije, organiziranog kriminala i posljedice migrantske krize. Ono što mi je pogotovo privuklo pažnju bila su mišljenja profesora s Fakulteta političkih znanosti, kao i njihove analize trenutačne situacije kada su u pitanju zemlje kao što su Bosna i Hercegovina. Slučaj BiH pogotovo me zainteresirao, s obzirom na to da je BiH zemlja s jednom od najgorih političkih, etničkih i socijalnih situacija u čitavoj Europi. Nadalje, primjer Kosova zapravo je bio vrlo pozitivan, pogotovo ako se uzmu u obzir riječi kosovskog veleposlanika. Za samu Konferenciju čuo sam od kolega s fakulteta, a s više njih sudjelovao sam u radionici nakon Konferencije koja je, naravno, bila vrlo zabavna. – istaknuo je Frano Miholjević.
