13:31 - Nakon panel rasprave, uslijedila su pitanja iz publike. Prvo je postavio Davor Radić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Marina, koji je pomoćnicu Kos pitao hoće li potrošači plaćati gubitke u mreži, također ga je zanimalo što je s planom da se Marina uključi u projekt Eko-Kaštelanskog zaljeva?
- Zakon je odredio da krajnji korisnici plaćaju gubitke. Isporučitelji javnih usluga imali su rok od pet godina da smanje gubitke, a od ove godine uvodi se i poseban koeficijent. Ipak, što se tiče države, to ne bi trebalo povećati cijenu, ali o njoj odlučuju gradonačelnici i načelnici – istakla je Kos.
Na pitanja za uključenje Općine Marina u projekt Eko-Kaštelanski zaljev, odgovorila je Tina Runjić Ćuk da će se to
rješavati u budućim projektima.
Grgo Peronja, direktor zadarske "Odvodnje" postavio je neriješeno piranje postupanja sa septičkim jamama.
- Nema podataka koliko se milijuna kubičnih metara odvezlo i gdje je taj sadržaj završio. Želim dignuti stijeg odvodnje visoko! Prema tom problemu se ponašamo kao da je nahoče – ističe Peronja.
- Znamo za problem Zadra, ali za sve sustave nije isplativo raditi odvodnju. Bitno je da je sabiranje kontrolirano putem koncesionara – odgovorila mu je Kos.
Božidar Čapalija, pomoćnik tehničkog direktora "Vodovoda i kanalizacije" Split, osvrnuo se na problem hidrauličkog proračuna za dio Zagore i otoke, u koji mora biti uključena i voda za obranu od požara.
- To dovodi do predimenzioniranja sustava, što znači da bi morali isporučivati neispravnu vodu. To nas sve prisiljava da ulažemo u protupožarnu zaštitu, što nije naša nadležnost. Na Šolti ljeti potrošimo tri tisuće kubika vode, a zimi niti 30 – podvukao je Čapalija. Državni tajnik Šiljeg mu je obećao da će to raspraviti na međuresornoj razini.
12:00 - Saša Ljubičić otvorio je panel s profesorom Šikićem kojeg je upitao zašto Hrvatska puno više ne iskorištava svoju prednost po pitanju bogatstva vode. Kako je dovesti do svakog domaćinstva? Može li se to uz pomoć EU-ovih sredstava financirati?
- Do 2023. godine bi se realizirali projekti prema kojima bi se približili brojci od sto posto pokrivenosti područja vodoopskrbom kroz pet do šest godina. Vjerujem da to možemo realizirati – između ostalog je kazao Šikić.
Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, upitan je hoćemo li idućih godina biti žrtvama poplava s obzirom na to da naše rijeke posljednjih godina bilježe rekordne vodostaje? Znači li to da ćemo i idućih godina biti žrtvama poplava koje nanose veliku materijalnu štetu i odnose
- U posljednjih 15 godina nema rijeke koja nije premašila povijesne maksimume, kako kod nas, tako i u Europi. To nije moguće spriječiti, ali je moguće sanirati posljedice. Ove godine smo bili svjesni toga te smo uspjeli obraniti veliki dio Hrvatske, od Karlovca, Siska, Jasenovca... Spomenimo da smo u Lonjsko polje pohranili 1,6 milijardi metara kubičnih vode, a bez toga bismo imali prelijevanje nasipa- odgovorio je.
Jedan od voditelja, Duško Ćurlić postavio prisjetio je sudionike konferencije na prošlogodišnje velike poplave u Zadru, odnosno potrebu izgradnje retencije koja je izostala?
- Tog dana Zadar je bio najkišovitiji grad na svijetu, palo je 300 milimetara oborina. Istina je da retencija u Zadru nema te da ih treba izgraditi. Više smo se bavili rijekama, moramo sada iznalaziti po tom pitanju nova i skuplja rješenja – odgovorio je Đuroković.
Upitali su ga jesu li svi nasipi dobro održavani, na što je prvi čovjek Hrvatskih voda odgovorio da se nažalost ne može sve pokriti s obzirom na ukupnu dužinu nasipa od 4.200 kilometara, 60 tisuća vodotoka i 25 tisuća kilometara kanalske mreže. Istakao je da je sustavu obrane od poplava u posljednjih 10 godina uloženo 1.5 milijardi kuna.
Ljubičić ga je upitao je li problem u visini komunalne naknade, odnosno lokalnim zajednicama kojima nedostaje sredstava za čišćenje kanala?
- Nisu svi kanali u nadležnosti Hrvatskih voda, i upravo zbog urbanih naselja, ostavljamo jedinicama lokalne samouprave deset posto sredstava da ulože u održavanje sustava oborinske odvodnje – pojašnjava Đuroković.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Mario Šiljeg upitan je gdje se u Hrvatskoj pije najbolja voda?
- To je kao da ja vas pitam koja mi je boja najdraža. Sve vode za građane su zdravstveno ispravne, no što se tiče samih izvora, tu je drugačija situacija. Vode krša su poznate kao vrlo kvalitetne, u što spada i Jadro, tako da možemo reći da Dalmatinci i Riječani piju najkvalitetniju vodu, zbog njezinog sastava, ali i svježine, jer joj temperatura nikada ne prelazi deset stupnjeva Celzijusa - odgovorio je Šiljeg.
S obzirom na povećanu mutnoću vode u Splitu u posljednje vrijeme, upitalo ga se jesu li filteri za vodu nužni i svako koliko ih treba mijenjati? Što kaže zakonska regulativa?
- Mutnoća je indikativni parametar koji nema opasnosti za zdravlje za krške vode u Dalmaciji, ali zato izaziva probleme u Slavoniji. U Dalmaciji je zbog toga potrebno više klora, a svakako će filteri biti potrebni, jer će se prema novoj regulativi EU parametar mutnoće spustiti na jedan NTU. Mnogi će reći kako su kiše i prije padale, a voda nije bila mutna, međutim, problem je intenzitet tih oborina koje su obilnije, zbog čega dolazi do bujica koje uzrokuju zamućenje. To je nešto s čim danas moramo računati – ističe državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Moderator Duško Ćurlić, postavio je pitanje flaširane vode koju kupujemo u trgovinama, odnosno, postoji li mogućnost da se sitni komadići plastike iz čepa nađu u vodi?
- Ne ispituje se sadržaj mikro plastike u vodu, jer ne postoji za to obveza. Što se tiče same boce, plastika je apsolutno sigurna, termički obrađena i dezinficirana.
- Koliko desalinizacija može pomoći u opskrbi vode na otocima. Koliko je taj proces financijski isplativ, a voda kvalitetna – upitao je novinar Saša Ljubičić državnog tajnika u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
- Postoji dvojaka opskrba na otocima ili putem cjevovoda koji su spojeni s kopnom, ili putem membranske tehnologije. Desalinizacija je najskuplji način, međutim, za neke otoke jedino rješenje. Ima dosta bočate vode i ultra filtriranjem se može dobiti kvalitetna voda za piće. Treba se težiti tome da svaki otok ima neovisan sustav vodoopskrbe – istakao je Šiljeg.
U raspravi je sudjelovao i Petar Sprčić, član Uprave HEP-a, kojeg je Duško Ćurlić upitao zašto pored velikih kapaciteta vode mi i dalje uvozimo električnu energiju. Je li to zbog toga što se svaka najavljena investicija od strane javnosti, udruga i stanovništva, dočekuje "na nož"?
- Mislim da je svijetla budućnost pred nama. Trenutno koristimo domaće resurse kao što je voda, biomasa i vjetar, ali radimo i na revitalizaciji elektrana vrijednosti projekata od tri milijarde kuna. Svakako treba razgovarati s lokalnom zajednicom, ništa ne raditi na silu. Možda niste znali, ali iz HEP-ovih elektrana dolazi najveće količine vode za naše otoke - odgovorio je.
Po kojim cijenama danas uvozimo struju iz Bosne i Hercegovine, i što bi trebalo napraviti da jednog dana budemo potpuno neovisni?
- Pripadamo regiji koja je deficitarna i svi živimo na starim investicijama i fosilnim gorivima, tako da bi svakako trebalo ulagati u nove proizvodne objekte – pojašnjava Sprčić.
Saša Ljubičić je upitao je li javno-privatno partnerstvo najbolji model kroz koji bi Hrvatska trebala graditi nove elektrane na što je Sprčić odgovorio kako sve zavisi o veličini investicije te da smatra kako HEP ipak to može sam.
Tina Runjić Ćuk, direktorica Eko-Kaštelanskog zaljeva upitana je koliko se daleko odmaklo u projektu Kaštelanski zaljev?
- U dvadeset godina kroz projekt su se izgradili sustavi Split – Solin, Kaštela – Trogir, vrijedni dvije milijarde kuna, između ostalog, s 51 crpnom stanicom i 240 kilometara cjevovoda. No, čeka nas još dosta posla, radi se o pripremi dva projekta – aglomeracije Split – Solin i Kaštela- Trogir, koji su u potpunosti spremni za financiranje iz EU-ovih fondova. Čekamo postupak prijave, onda krećemo u realizaciju. U sklopu projekta Split-Solin, vrijednog 1.2 milijarde kuna, dovodimo vodu i odvodnju gdje je nema. Očekujemo da bi studija izvodljivosti bila gotova u svibnju– kazala je Runjić Ćuk.
Koliko su prepreke imovinsko-pravni problemi i koliko se vremena gubi na rješavanju pravnih zavrzlama?
- Do sada je izdano stotinjak lokacijskih i građevinskih dozvola u sklopu kojih je bilo deset tisuća čestica. Jedini projekt koji se po tom pitanju može mjeriti s ovim je izgradnja autoceste Zagreb – Split. Priključenost na kanalizaciju sustava Kaštela – Trogir je samo 36 posto, a obveza je 97 posto – odgovorila je direktorica Eko- Kaštelanskog zaljeva.
Uslijedila su pitanja za Dubravku Šuicu, zastupnicu u Europskom parlamentu. Kako zastupnici djeluju u Europskom parlamentu po pitanju problema s pitkom vodom?
- Moja prva aktivnost u parlamentu je bila baš u inicijativi pravo na vodu. Europska komisija se očitovala po tom pitanju, tražeći neutralnost kada se govori o državnom i lokalnom suverenitetu za vodu. Bitan je i aktivizam jedinica lokalne samouprave i njihovo prepoznavanje problema. Pozitivni primjeri zemalja koji su povukli značajna sredstva za poboljšanje sustava su: Slovenija, Nizozemska, Rumunjska, Portugal... - kazala je.
Elizabeta Kos, pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo upitana je zašto razbacujemo vodu i kako stati tome na kraj? Neispravan vodokotlić u jednom danu može potrošiti i do 100 L vode.
Neispravna slavina godišnje može potrošiti vode vrijedne do 8.000 kuna. Prosječni građanin potroši dnevno oko 200-300 litara pitke vode. U razvijenim zemljama potrošnja vode prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan. U nekim zemljama u razvoju jedna osoba, u prosjeku, potroši 10 litara vode na dan. Potrošnja vode u WC-u dnevno u prosječnom kućanstvu iznosi oko 24 litre. Kod pranja ruku i zubi, prosječno se troši vode 8,5 litara u minuti. Kod tuširanja, prosječno se troši vode 10 litara u minuti.
Kako stati na kraju rasipanju vode?
- Temeljno je načelo racionalno korištenje. Zahvatimo 464 milijuna kubičnih metara, od čega se pola izgubi, onda znate kako je to neracionalno. Tu svakako treba pribrojiti isporučenu, a ne naplaćenu vodu. Tko ulaže u sanacije sustava, plaćat će manju naknadu. Naša je kultura takva da mislimo da vode uvijek ima u izobilju – odgovorila je.
Duško Ćurlić je upitao postoje li u Hrvatskoj sredine koje su osvijestile problem gubitka vode i smanjile gubitke?
- Da, na primjer Istra i koprivničko područje smanjili su gubitke na 12 posto, mada su se generalno, na državnoj razini, povećali. Primjerice, Zadarska županija ima gubitke od 70 posto, s tim da je tehnički prihvatljivo samo 25 posto, što nam je cilj dostići – ističe.
Hoćemo li dohvatiti rokove da do 2023. godine moramo uložiti 3.7 milijardi eura kako bismo se uskladili s direktivom o vodi za piće i direktivom o komunalnim otpadnim vodama? - upitao ju je Ćurlić.
- Na dobrom smo putu da to realiziramo. Do 2023. godine moramo zahvatiti 281 aglomeraciju, s tim da tijekom ove godine moramo riješiti njih 47, 10 ih je riješeno, 16 je u postupku odobrenja i pet u provedbi- odgovorila je.
Postoji li mogućnost da rad budućeg centra za gospodarenjem otpadom u Lećevici, ugrozi resurse pitke vode važne za Split i okolicu?
- Po tom pitanju bilo je dodatnih istraživanja koja su pokazala da se lokacija centra nalazi u četvrtoj zoni zaštite, tako da neće biti problema kod realizacije tog projekta – zaključila je pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo .
11:49 - Nakon uvodnih govora započela je panel rasprava koju je moderirao novinar Slobodne Dalmacije Saša Ljubičić, a sudionici su Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, Petar Sprčić, član Uprave HEP-a, Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Elizabeta Kos, pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo, Zoran Šikić, profesor na Sveučilištu u Zadru, Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu te Tina Runjić Ćuk, direktorica Eko-Kaštelanskog zaljeva.
11:35 - U organizaciji Slobodne Dalmacije i pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, u Splitu traje konferencija "Gospodarenje vodama u Hrvatskoj" na kojoj sudjeluje velika većina domaćih relevantnih stručnjaka te zajedničkom raspravom pokušavaju pronaći rješenja za pojedine probleme.
Ako će se ratovi u budućnosti voditi oko izvora pitke vode, Hrvatska bi mogla biti na meti brojnih država. No, u posljednje vrijeme sve veći problemi s ogromnim gubicima vode, poplavama, navodnjavanjima te na ovom području dostupnošću i mutnoći vode, dovela je do brojnih problema i pitanja na koja je potrebno pronaći brze odgovore kako bi racionalnije krenuli upravljati s bogatim resursima.
Predsjednica Republike Hrvatske i pokroviteljica ove konferencije Kolinda Grabar Kitarović čestitala je našem dnevnom listu na organizaciji ove konferencije iz napomenu kako je pitka voda strateški resurs svake države, a većina naših sugrađana ima tu povlasticu da iz špine može piti vodu, ali je spomenula i sve češči problem Splićana s mutnoćom Jadra.
- Dok su Splićani imali kvalitetnu vodu za vrijeme Dioklecijana, danas je moraju prokuhavati. Stiga ne smijemo dopustiti da se trpi nestašica pitke vode. Mnoge zemlje dale bi bogatstvo da imaju vodno blago kakvo mi imamo. Mnogi predviđaju da će se budući svjetski sukobi voditi zbog vode, a to nam daje obvezu da zaštitimo svoje vodne resurse. Jesmo li svoje vodno blago optimalno gospodarski vrednovali? Jesmo li svim građanima osigurali pitku vodu? - upitala je okupljene predsjednica te nastavila.
- Upozorio je gradonačelnik Krstulović Opara Vladu RH. Podržavam to i apeliram na Ministarstvo da se ubrza provedba okončanja realizacija projekta aglomeracije. Voda još nije svima jednako dostupna, posebni su problemi na otocima. Upitajmo se imaju li je i koliko je plaćaju? Važno je razvijati kulturu potrošnje vode, jer nije neograničen resurs. Imamo dotrajale mreže i gubitke vode koje plaćaju svi građani, te smo odgovorni je čuvati i ne trošiti bespotrebno. U gospodarenje vodama svakako spada i navodnjavanje, i dok imamo sjajne primjere država poput Izraela koja je iz pustinje stvorila zelenilo, mi trenutno natapamo do 2 posto poljoprivrednih površina. To je daleko od potreba i od naših mogućnosti. Imamo problem i u upravljanju vodama, zato imamo poplave. Taj problem moramo rješavati sustavno. Politika se mora osloniti na hrvatsku pamet i iskustvo, ali i na dobre primjere iz vani. Idemo se početi odgovorno ponašati i vjerujem da će ova konferencija tome doprinijeti – zaključila je predsjednica Republike Hrvatske.
Na samom početku konferencije okupljenima se obratio Jadran Kapor, glavni urednik Slobodne Dalmacije. Istaknuo je kako je voda veoma osjetljiv i varljiv element, a brojnima se čini kako je beskonačan resurs. Međutim, ubrzani gospodarski razvoj i onečišćenje, razlog je brojnih problema, vezanih uz vodoopskrbu, s kojima se danas nosimo.
- Zadarska županija je prošle godine doživjela poplave, Šibensko-kninska ne može biti sretna da se otpadne vode i tehnološke vode iz Knina ulijevaju u Krku bez pročišćivača. Razumjeli smo da je gospodarenje vodama ekološko, gospodarsko, sigurnosno i životno pitanje za nas i naše čitatelje koji nam 75 godina poklanjaju povjerenje. Vaš dolazak na konferenciju dokazuje koliko je voda važno pitanje – kazao je između ostalog glavni urednik Slobodne Dalmacije te za kraj istakao kako je "list papira s kojeg sam pročitao govor u proizvodnji troši osam litara vode, dakle ključna nam je za život".
Okupljene je pozdravio i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara te krenuo s aktualnim apelom koji je već uputio zajedno s još pojedinim gradonačelnicima obližnjih gradova ministru zaštite okoliša.
- Svi se bave Pelješkim mostom, bombarderima, a projekta Eko kaštelanski zaljev vrijedi dvi ipo milijarde kuna, kao mostovi i bombarderi – poručio je Krstulović Opara naglasivši važnost ubrzanja i okončanja projekta aglomeracije.
- Odavno smo napustili čatrnje i bunare, ali naš odnos prema vodi je sličan kao i prema okolišu. Uzeli smo ga zdravo za gotovo. Moramo omogućiti našim građanima kvalitetno gospodarenje vodom s pročišćivačima. Novi naraštaj političara neće pričati općenito, nego izravno i otvoreno, aktivirajući sve resurse. Koristim prigodu zahvaliti Slobodnoj Dalmaciji, koja svakodnevno prati život malog čovjeka, a na ovoj konferenciji otvara stranicu zdravog razvoja – zaključio je splitski gradonačelnik.
Okupljenima se obratio i Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan koji je također čestitao našem dnevnom listu na organizaciji ove konferencije, kako kaže, u gradu kojeg su u davnim vremenima ljudi naseljavali zbog voda.
- Što uopće voda znači u životu cijele zemaljske kugle? Stotine sukoba je bilo vezano samo za vodu, i ono što se danas događa oko nafte, uskoro će oko pitke vode. Hrvatska je treća u Europi, poslije Norveške i Islanda, što se tiče kapaciteta vode. U Hrvatskoj 80 posto ljudi ima pristup pitkoj vodi, a što je s onim ostatkom. Nama je Bog dao pitku vodu i očito smo se zbog toga uljuljali i uspavali, a Izraelci, koji je nemaju, morali su znanstveno istraživati i pronaći tehnološka rješenja za nadomjestak svojih kapaciteta. Još uvijek ima toliko potencijala za proizvodnju ekološke energije, no o tome svemu će nam danas struka kazati nešto više – kazao je Blaženko Boban.
Ministar zaštite okoliša i energetike, Tomislav Ćorić, među brojni brojkama, povučenim EU-ovim sredstvima i planovima za buduću nadogradnju vodovodne i odvodne mreže, istakao je ključne probleme koji se trebaju riješiti.
- S obzirom na klimatske promjene trebamo odgovoriti na sve izazove s kojima se suočavamo. U našoj zemlji javna vodoopskrba je na visokom stupnju razvijenosti. Gubici vode su veliki, a iznose 49 posto prema posljednjim podacima. U cilju smanjenja gubitaka, započeli smo rekonstrukciju vodovodne mreže u RH. Vodu smo neopravdano tretirali kao resurs koji neograničeno imamo.
- U ovom trenutku 47 posto stanovništva priključeno je na sustav javne odvodnje koje kontrolira država, to je problem. U odnosu na njih, tek 35 posto priključeno je na sustave pročišćivača otpadnih voda.Poseban izazov je javna opskrba na otocima, posebno na onima na kojima nema izvora vode - nabrajao je ministar te nadodao kako razina navodnjavanja nije na zadovoljavajućoj razini, no to je posljedica neadekvatnog pristupa tom problemu posljednjih 26 godina.
Omogućeno je navodnjavanje 22 i pol tisuće hektara površina, a taj iznos može biti znatno veći. Trenutno je u provedbi 30 projekata za navodnjavanje još 27 tisuća hektara. Naglasio je kako potezi koje planiramo napraviti u sljedećim mjesecima dovesti će do racionalizacije sustava.
