U utorak je u Strasbourgu održana rasprava o godišnjem izvješću o funkcioniranju Schengena. Svjesni činjenice da su posljednjih godina razni čimbenici i sigurnosni izazovi utjecali na funkcioniranje schengenskog prostora, zastupnici u Europskom parlamentu istaknuli su važnost jačanja vanjskih granica EU te podržali pristupanje Hrvatske čim ispuni odgovarajuće kriterije.
Zastupnik Tonino Picula i povjerenik Europske komisije Dimitris Avramopoulos pozvali su Vijeće da u Schengen uključi Hrvatsku čim ispuni kriterije.
‘Dolazim iz Hrvatske – zemlje koja je ispunila gotovo sve kriterije za ulazak u Schengen, uspješno kontrolira vanjsku granicu, a od ostatka EU je ograđena bodljikavom žicom! Schengen, kao jedno od najvećih postignuća europske integracije, ne smije biti žrtvovan zbog manjkavosti dijela sigurnosnih politika’, poručio je Picula.
Picula je jedini hrvatski zastupnik koji je podnio amandmane na ovo Godišnje izvješće o funkcioniranju Schengena i Europski parlament ih je sve usvojio. Najvažniji od njih je potpora Europskog parlamenta ulasku Hrvatske u Schengen čim ispunimo predviđene kriterije.
Dimitris Avramopoulos iz Europske komisije večeras je još jednom pozvao Vijeće da u Schengen uključi Bugarsku, Rumunjsku te Hrvatsku čim ispuni kriterije, rekavši da je inkluzivniji Schengen – jači Schengen.
‘Podizanje ograda i zatvaranje granica među članicama, kao ni političke blokade, nisu rješenje! Samo zajedničkim djelovanjem i uvažavanjem onih članica koje su ispunjavanjem svih kriterija zaslužile biti primljene, možemo ojačati Schengen’, naglasio je Picula i dodao da su nedostatak političke volje i adekvatnog zajedničkog pravnog okvira da se uspješno nosimo sa sigurnosnim prijetnjama i migrantskim krizama, doveli do ponovnog uvođenja graničnih kontrola među članicama schengenskog prostora.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir zahvalila je kolegi izvjestitelju iz redova Europskih pučana Carlosu Coehlu na potpori za pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru po ispunjavanju kriterija te istaknula spremnost Hrvatske da se taj cilj ostvari što je prije moguće.
Zastupnica Petir istaknula je kako se schengenski prostor s punim pravom smatra jednim od najvećih postignuća Europske unije budući da omogućuje slobodu kretanja unutar njenog jedinstvenog teritorija te je rekla kako Republika Hrvatska kao najmlađa članica europske obitelji teži postati dio tog jedinstvenog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.
‘Kao hrvatska zastupnica vjerujem da će tehnički uvjeti koji moraju biti zadovoljeni biti ispunjeni do kraja ove godine te da će Hrvatska, koja uskoro slavi petu godišnjicu pridruživanja Uniji, za mandata ove Komisije pristupiti i schengenskom prostoru’, rekla je Petir.
Govoreći o prednostima hrvatskog pristupanja jedinstvenom schengenskom prostoru, Petir je rekla kako to nije važno isključivo za Republiku Hrvatsku, već za sigurnost cijele regije i Europske unije u cjelini. Podsjetila je kako schengenski režim sa sobom, osim nepostojanja kontrola na unutarnjim granicama Unije, donosi i pojačane kontrole vanjskih granica. ‘Kako je hrvatska granica u većini vanjska granica Unije, ovime će se ojačati i vanjska granica, što je posebice važno u ovim vremenima kada smo s jedne strane suočeni sa sigurnosnim prijetnjama, a s druge strane s migracijama’, zaključila je Petir.
Zastupnica Željana Zovko istaknula je važnost stabilizacije Libije koja je, smatra, ključna za stabilnost cijele sjeverne Afrike i Mediterana.
Tijekom rasprave Zovko je rekla kako je geostrateška pozicija Libije ključna za stabilnost cijele sjeverne Afrike i Mediterana, pritom naglasivši kako nisu samo problem granice Libije prema Mediteranu, već i njezine granice prema državama odakle dolaze migrantski valovi, a čije su institucije u raspadu. U kontekstu rješavanje krize u Libiji zastupnica je naglasila potrebu za jačim angažmanom Europske unije i učinkovitiju mobilizaciju sredstava za vanjsko financiranje s ciljem obnove institucija države, infrastrukture, uspostave civilnog društva te rješavanja ključnih uzroka migracija koji preko Libije stižu u Europu.
‘EU mora osigurati bezrezervnu potporu u provedbi Akcijskog plana UN-a za Libiju s ciljem postizanja nacionalnog pomirenja. Prioritet je uspostava funkcionalne vlade, policije i vojske koja bi znala uspješno zaštiti svoje granice’, rekla je Zovko.
Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izrazila je žaljenje zbog sve češćeg podizanja zidova na vanjskim i unutarnjim granicama EU:
‘Šteta je što države članice što češće podižu zidove na vanjskim i unutarnjim granicama EU, kao mjeru za odvraćanje od ulaska u EU i tranzita, kao i za tražitelje azila. Zamislite podatak da su europske države izradile više od 1.200 kilometara zidova i granica na što su utrošile oko 500 milijuna eura, a iz fondova Unije financiralo se uvođenje 545 sustava za nadzor granica duž 8.279 kilometara vanjskih granica kao i 22.347 nadzornih uređaja.’
‘Hrvatska je do sada potrošila preko 117 milijuna eura za uspostavljanje tehničkih uvjeta, a sad smo u fazi temeljite evaluacije službi Europske komisije s ciljem da tijekom 2019. godine ispunimo sve tehničke kriterije kako bismo bili spremni za političku odluku na razini institucija Vijeća o pristupanju Hrvatske schengenskom prostoru. To bi imalo i veliki utjecaj na odnose sa susjednim članicama EU, a vjerujem da bi koristilo i za gospodarske efekte, osobito tijekom turističke sezone. Hrvatska je sama pristupila Uniji pa će tako sama pristupiti i u Schengen! Konkretno, Schengenski informacijski sustav pokazao je svu opravdanost primjene u Hrvatskoj koja je u 7 mjeseci zabilježila 168 milijuna pregleda sa 8 tisuća „pogodaka“ odnosno identificiranih automobila ili ljudi zanimljivih sa sigurnosnog aspekta. Čvrsto sam uvjerena da je schengenski prostor dio rješenja, a ne dio problema. Ako on prestane postojati, to će se dogoditi i sa Europom građana u kojoj danas živimo’, naglasila je Šuica.
Godišnje izvješće o funkcioniranju schengenskog prostora stavlja naglasak na napredak postignut u uklanjanju utvrđenih nedostataka te daljnje mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se otklonili utvrđeni ključni nedostatci. U izvješću se ističe i kako se ponovno uvođenje unutarnjih graničnih kontrola ne smije pretvoriti u status quo, već kako je potrebno hitno i bez odgode učiniti da schengenski prostor opet funkcionira normalno, bez graničnih kontrola na unutarnjim granicama. Schengenski informacijski sustav trenutno je u procesu reforme, a uveden je i Sustav za automatsku identifikaciju otisaka prstiju - kako bi se doprinijelo jačanju borbe protiv kriminala i terorizma.
