Za uspostavljanje tehničkih uvjeta do sada je utrošeno preko 117 milijuna eura iz schengenskog instrumenta koji je Hrvatskoj stavljen na raspolaganje ulaskom u Europsku uniju
Posljednjih nekoliko mjeseci, Hrvatska je ispunila sve političke uvjete za Schengen, a do kraja godine dovršit će i preostale – infrastrukturu i broj graničnih policajaca te se 2019. godine pridružiti schengenskom prostoru. Od 98 preporuka Europske komisije u području nadzora vanjske granice, Hrvatska je dosad uspješno ispunila 72, a preostalih 26 preporuka odnosi se na dovršetak infrastrukturnih radova te proces educiranja i dodatnog kapacitiranja granične policije.
”Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska će dati značajan doprinos učinkovitom sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su i uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama Schengena. Upravo zato, Hrvatska mora što prije pristupiti schengenskom prostoru. To nije samo hrvatska težnja već i interes cijele Europske unije, pojasnila je europarlamentarka Dubravka Šuica na konferenciji održanoj u petak u Dubrovniku. Sudionici konferencije bili su vodeći stručnjaci koji trenutno rade na ulasku Hrvatske u Schengen.
Između ostalih, podršku što skorijem pristupu Hrvatske schengenskom prostoru izrazio je i povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopolous. S njime se složila i povjerenica EK za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel uz poruku da više neće biti drugorazrednih građana u Europskoj uniji: ‘Schengen je ključan za naš identitet te vrlo direktno i konkretno donosi dobrobiti građanima EU. Na kontinentu koji je jednom bio podijeljen Željeznom zavjesom, slobodno kretanje je sredstvo zaštite i zajedništva Europljana. Upravo zato Europska komisija ulaže napore za ulazak Hrvatske u Schengen!’, pojasnila je Gabriel.
Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić naglasio je dosadašnju Hrvatsku spremnost pravovremene reakcije na krizne situacije te visoku razinu međunarodne suradnje, što je od iznimne važnosti budući da je zadnjih godina schengensko područje pod velikim pritiskom zbog migracija i terorizma.
”Schengenski informacijski sustav pokazao je svu opravdanost primjene u Hrvatskoj koja je u sedam mjeseci zabilježila 168 milijuna pregleda s 8 tisuća identificiranih automobila ili ljudi zanimljivih sa sigurnosnog aspekta. Čvrsto sam uvjerena da je schengenski prostor dio rješenja, a ne problema. Ako on prestane postojati, to će se dogoditi i s Europom kakvu danas poznajemo”, zaključila je Šuica.
Za uspostavljanje tehničkih uvjeta do sada je utrošeno preko 117 milijuna eura iz schengenskog instrumenta koji je Republici Hrvatskoj stavljen na raspolaganje ulaskom u Europsku uniju.
