Europski parlament u srijedu je u godišnjem izvješću o funkcioniranju šengenske zone osudio odluke nekih država da vrate unutarnje granice ili postavljaju fizičke barijere, pozvavši ih da umjesto toga jačaju međusobnu sigurnosnu suradnju i vanjske granice bloka.
Izvješće Carlosa Coelha (EPP) koje je usvojeno s 439 glasa za i 157 protiv naglašava kako je šengenski prostor jedno od najvećih postignuća Europske unije, ključni dio europskog projekta koji je najprepoznatljiviji među europskim građanima.
No od 2015. i pojave migrantske krize vraćanje kontrola na državne granice Austrije, Njemačke ili Francuske postalo je stvarnost, a članice rade na promjeni svojih zakona kako bi se takve mjere mogle uvoditi lakše i na duže periode, piše Reuters.
EP u usvojenom izvješću naglašava kako unutarnje granične kontrole ne smiju postati normalizirani status quo, a Coelho naglašava kako Europska komisija i Parlament moraju uporno podsjećati članice da su one ključne za punu obnovu šengenske zone.
U izvješću se osuđuje vraćanje kontrola na granicama i produživanje tih mjera za koje se tvrdi da nisu u skladu sa zakonom. Tvrdi se i kako države članice nisu poduzele prikladne mjere kako bi osigurale suradnju s drugim članicama u minimiziranju posljedica tih mjera. Poziva ih se i da jačaju obavještajnu i policijsku suradnju, osnaže sigurnost vanjskih granica kojih šengenski prostor ima više od 50 tisuća kilometara., te da donesu zajedničku politiku migracija, viza i azila.
"Dolazim iz Hrvatske, okružene žicom"
U izvješću se na zahtjev zastupnika Tonina Picule (S&D) ponavlja podrška ulasku Rumunjske, Bugarske i Hrvatske u šengenski prostor čim se za to stvore uvjeti.
"Dolazim iz Hrvatske – zemlje koja je ispunila gotovo sve kriterije za ulazak u Schengen, uspješno kontrolira vanjsku granicu, a od ostatka EU ograđena je bodljikavom žicom! Schengen, kao jedno od najvećih postignuća europske integracije, ne smije biti žrtvovan zbog manjkavosti dijela sigurnosnih politika“, poručio je zastupnik u utorak u raspravi u Parlamentu na kojoj je i pozvao Europsko vijeće da uključi Hrvatsku u taj prostor čim ispuni kriterije, što je učinio i povjerenik EK za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopulos.
"Ovog trenutka ne možemo reći da je Schengen anuliran. Ali ne funkcionira kao do 2015., kad su val izbjeglica i teroristički napadi pokazali da bez nadogradnje tog sustava i bez promjene azilantske politike ne može davati one rezultate kao od početka svoje primjene", rekao je Picula za Hinu.
Picula 8. lipnja u Dubrovniku organizira konferenciju na visokom razini o šengenskoj zoni, o njezinim korijenima, budućnosti i perspektivi.
1200 kilometara zidova
Tjedan prije u istom gradu biti održana i konferencija "Snažniji šengenski prostor" u organizaciji europarlamentarke Dubravke Šuice na kojoj će sudjelovati predstavnici hrvatskih obavještajnih i sigurnosnih agencija, a putem videolinka će im se obratiti i Avramopulos i povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel.
"Šteta je što države članice sve češće podižu zidove na vanjskim i unutarnjim granicama EU kao mjeru za odvraćanje od ulaska u EU i tranzita, kao i za tražitelje azila. Zamislite podatak da su europske države izradile više od 1200 kilometara zidova i granica na što su utrošile oko 500 milijuna eura, a iz fondova Unije financiralo se uvođenje 545 sustava za nadzor granica duž 8.279 kilometara vanjskih granica i 22.347 nadzornih uređaja”, otkrila je Šuica (EPP) u raspravi u Parlamentu.
Zastupnica ne smatra dobrim što se "unutar Schengena postavlja novi Schengen", te smatra nevjerojatnim da se države brane zidovima i granicama, a ne šengenskim informacijskim sustavom (SIS) koji je u funkciji no koji se ne koristi dovoljno.
"Čvrsto sam uvjerena da je šengenski prostor dio rješenja, a ne dio problema. Ako on prestane postojati, to će se dogoditi i s Europom građana u kojoj danas živimo", zaključuje Šuica.
Zastupnik Jozo Radoš (ALDE) slaže se da je šengenski sustav u poteškoćama.
"Pitanje je kada će se postići ciljevi određeni u izvješću parlamenta, pa da Schengen doista postane zona pune sigurnosti, ne samo vanjskih granica nego i unutar prostora EU-a".
"Schengen je samo linija, a ne prostor, jer unutar granica nema prave sigurnosne suradnje, a ni obavještajne koje dugo neće biti", smatra liberal.
Istaknuo je kako pitanje sigurnosno-obavještajne suradnje stalni zahtjev Europskog parlamenta, no zemlje članice zbog vlastite sigurnosti nemaju dovoljno povjerenja jedna u drugu.
Zastupnica Željana Zovko (EPP) ističe kako treba "gledati što će se događati s valom imigracije, a ne sa Schengenom".
"Austriju i Njemačku neće spasiti ni zidovi ni ograde jer se Schengen brani daleko od europskih granica", a ne kad već stigne val migracija, poručila je Zovko.
Šengenski prostor broji 26 članica i više od 400 milijuna stanovnika. Od članica EU-a u njemu još nisu Hrvatska, Cipar, Bugarska i Rumunjska, a Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska njegove su potpisnice iako nisu članice Unije.
