U posljednjih nekoliko mjeseci, Hrvatska je ispunila sve političke uvjete za Schengen, a do kraja godine dovršit će i preostale uvjete – infrastrukturu i popunjavanje broja graničnih policajaca te će se 2019. godine pridružiti schengenskom prostoru, rečeno je na danas održanoj konferenciji pod nazivom Jačanje schengenskog prostora, koju je organizirala europarlamentarka Dubravka Šuica. Tonći Peović, bivši direktor Zračne luke Dubrovnik u raspravi je iznio cijeli niz konkretnih problema s kojim se susreo u svom privatnom i poslovnom životu, a tiču se načina prelaska državne granice te je poručio: „smo svi za Schengen, ali radimo upravo ono što teroristi od nas očekuju.“
- Hrvatska je uspješno ispunila 72 od 98 preporuka Europske komisije u području nadzora vanjske granice, a preostalih 26 preporuka odnosi se na dovršetak radova na infrastrukturi te procesa educiranja i dodatnog kapacitiranja granične policije.
Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska će dati značajan doprinos učinkovitom sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su i uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama Schengena. Upravo zato, Hrvatska mora što prije pristupiti schengenskom prostoru. To nije samo hrvatska težnja, već i interes cijele Europske unije“, poručila je organizatorica konferencije, zastupnica Dubravka Šuica.
Putem video linka konferenciji se pridružio i Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopoulos, koji je dao punu podršku Hrvatskoj na njenom putu za Schengen i najavio pristupanje čim se ispune tehnički uvjeti.
- Europska komisija i ja se snažno zalažemo za održavanje ravnoteže slobodnog kretanja ljudi dok ujedno osiguravamo visoke standarde za sigurnost. Kako bismo zajamčili sigurnost svih europskih građana, Schengen mora biti inkluzivniji, stoga sam pozvao Vijeće da uključe Rumunjsku i Bugarsku, ali i Hrvatsku čim ispuni uvjete – kazao je Avramopoulos .
Povjerenica EK za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel poručila je putem video linka kako više neće biti drugorazrednih građana.
- Schengen je ključan za naš identitet te vrlo direktno i konkretno donosi dobrobiti građanima EU. Na kontinentu koji je jednom bio podijeljen Željeznom zavjesom, slobodno kretanje je sredstvo zaštite i zajedništva Europljana. Upravo zbog toga Europska komisija ulaže napore za ulazak Hrvatske u Schengen – izjavila je Gabriel.
Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombićistaknula je da je tema schengenskog režima jedna od najaktualnijih tema današnjice, kako za Hrvatsku tako i za cijelu Europsku uniju.
- Ove godine Hrvatska obilježava petu godišnjicu ulaska u Europsku uniju, te pet godina otkad uživamo u slobodama i pravima koje nam ona pruža. Jedna od najvećih sloboda EU je upravo sloboda kretanja bez provjere putnih isprava i graničnih kontrola. Schengenski prostor je jedan od najvećih postignuća Unije, u ovom trenutku on obuhvaća 26 zemalja, od toga 22 države članice i četiri koje to nisu, te 400 milijuna ljudi. Ukidanje unutarnjih granica označio je jedan veliki korak naprijed u europskih integracija i to je pravo nužno zadržati. Koncept i daljini razvitak Schengena je ugrožen s čitavim nizom izazova. Europu je zahvatio veliki migracijskih val izbjeglica, diljem Europe se događaju teroristički napadi koji su samo dodatno aktualizirali pitanje sigurnosti, ali uz očuvanje našeg načina života. Neke države članice su privremeno ponovno uvele unutarnje kontrole granica, i ako bi skeptici sad rekli da to nagriza ovaj režim i potencira njegov kraj, mi se s time ne složili. Europska unija u ovom trenutku mora pokazati čvrstinu i snagu, transformirati i promijeniti Schengen kako bi odgovorio današnjim potrebama i izazovima. Trenutno se radi na čitavom nizu dokumenata i pravila kojima će se on izmijeniti. Upravo je to dobra prigoda da razmislio kako bolje iskoristiti Schengenski informacijski sustav, kako bolje koristiti moderne tehnološke aparate, kako se bolje povezati. Prošle godine usvojena su pravila o sustavnim provjerava, svih osoba na granici uključujući i državljane EU, što se pokazalo zaprekom slobodi kretanja ljudi na granicama Hrvatske i Mađarske, te Hrvatske sa Slovenijom, no to je naknadno riješeno i dogovorena je suradnja koja omogućava prelazak sa sustavnih na ciljane kontrole. Takav mehanizam je predviđen i za predstojeću turističku sezonu. Preinake Schengena trebaju pridonijeti jačanju sigurnosti, davanju zajedničkog odgovora na sve današnje izazove, a oni povezuju i sigurnost i slobodu. Naša je zadaća osigurati najveću slobodu uz maksimalnu sigurnosti, pri čemu jedno ne dokida drugo.
Već sad se posebna pažnja posvećuje osiguranja vanjskih granica Europske unije, Pristupanjem Republike Hrvatske Uniji naša južna i jugoistočna granica, koja je ujedno i jedna od najdužih vanjskih granica, dobila je na važnosti, a mi imamo pravo i obvezu tu granicu štititi. Jačanje sigurnosti veže se uz borbu protiv ilegalnih migracija, uz zajedničku vanjsku politiku i borbu protiv organiziranog kriminala, zaključila je.
Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić naglasio je kako je Hrvatska dosad uvijek spremno odgovarala na krizne situacije te dokazala visoku razinu spremnosti na međunarodnu suradnju što je od iznimne važnosti budući da je zadnjih godina schengensko područje pod velikim pritiskom zbog migracija i terorizma.
Glavni ravnatelj policije RH Nikola Milina predstavio je napore i rad hrvatskih institucija, policije i Vlade RH za ulazak u Schengen.
- Ulazak Hrvatske, Rumunjske i Bugarske u Schengen bila bi jaka poruka za jaču i sigurniju Europu, a MVEP i Ravnateljstvo policije nastavit će raditi na jačanju kapaciteta granične i kriminalističke policije kako bi mogli odgovoriti svima aktualnim sigurnosnim prijetnjama.
Za uspostavljanje tehničkih uvjeta do sada je utrošeno preko 117 milijuna eura iz Schengenskog instrumenta koji je Republici Hrvatskoj stavljen na raspolaganje ulaskom u Europsku uniju. Trenutačno službe Europske komisije temeljito evaluiraju naše granične procese s ciljem da tijekom 2019. godine pristupimo schengenskom prostoru, zaključio je Milina.
- Za naše građane, Schengen je simbol Europske unije. On predstavlja pravo i privilegiju biti Europljanin koji uživa slobodu kretanja. Neizmjerno me veseli što će hrvatski građani napokon moći putovati po Uniji brže i aktivnije, bez putovnice, osjećajući se sigurno. - izjavila je Šuica.
Na konferenciji su prisustvovali i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te Ivan Pavličević, načelnik PU Dubrovačko-neretvanske.
Konferenciji se u dijelu rezerviranom za pitanja publike, priključio bivši direktor Zračne luke Dubrovnik, Tonči Peović.
