Međunarodni dan bez plastičnih vrećica obilježava se danas, 3. srpnja kako bi se u javnosti podigla svijest o njihovoj štetnosti, a kupce potaknulo da umjesto jednokratnih 'najlona' koriste platnene alternative koje mogu potrajati dobrih nekoliko godina.
U Hrvatskoj se u prosjeku godišnje proizvede skoro 24 tisuće tona plastičnih vrećica, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku od 2012. do 2016. godine.
- Jedna od zadaća službene statistike jest ukazati na trendove u društvu i pomoći u donošenju odluka. Pravi primjer za to je podatak o prosječnoj godišnjoj proizvodnji plastičnih vrećica. Dan bez plastičnih vrećica odličan je trenutak da odaberete one reciklirane i zauvijek promijenite svoje navike – kažu danas iz Zavoda za statistiku na Facebooku.
Plastične vrećice, osim onog zanemarivog postotka koji se reciklira, završe u okolišu gdje uzrokuje veliku štetu jer ubijaju vodene životinje i ptice koje ih zamijene za hranu ili se zapletu u njih. U prosjeku se koriste samo 25 minuta, a može im biti potrebno i do tisuću godina za razgradnju. Ipak, one se ne razgrađuju zapravo, poput prirodnih materijala, nego se raspadaju u mikroplastiku koja zagađuje ekosustave i završava u hrani i vodi. Manje plastičnih vrećica također znači i manju ovisnost o nafti, čije se prerađevine koriste za njihovu proizvodnju.
Plastične vrećice stoga zamijenite platnenima i nastojte koristiti što manje plastike. Za voće i povrće u marketima umjesto jednokratnih vrećica koje uglavnom izdrže put do kuće dok se negdje ne probiju, tražite 'škartoce' za kruh. Umjesto da na dnevnoj bazi za vrućih ljetnih dana kupujete bočice vode od pola litre, vodu napunite kod kuće i općenito, potrudite se kupovati što manje proizvoda zapakiranih u plastiku.
Kako bi sačuvala mora i morske plaže od onečišćenja, Europska komisija predložila je u svibnju zabranu niza plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu poput plastičnih štapića za uši, pribora za jelo, slamki, držača za balone i slično.
Prema istraživanjima, čak 70 posto morskog otpada u Europi čine ribolovni alat i plastični proizvoda za jednokratnu uporabu na koje se Komisija fokusirala u svom prijedlogu. Iz godine u godinu sve je gora situacija i na plažama južnog Jadrana na koje more izbacuje otpad iz Grčke, a kako je nedavno rekla Dubravka Šuica pred EU parlamentom, na Kornatima je uočena veća količina plastičnog otpada koji, sudeći po oznakama, potječe čak iz Grčke.
