S Dubravkom Šuicom (HDZ), zastupnicom i potpredsjednicom Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, razgovarali smo o naglascima iz njezina dosadašnjeg djelovanja u EP-u i drugim pitanjima.
Kojim ste svojim aktivnostima, u ovih pet godina rada u Europskom parlamentu, najzadovoljniji?
- U prvih pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji ostvareno je zaista puno toga i brojne su prednosti članstva u Uniji, a tek sad nam predstoje oni benefiti članstva koje će naši građani osjetiti iz prve ruke. Svakako da je jedna od najvažnijih stvari kojom sam zadovoljna u svom radu u Europskom parlamentu konačna realizacija gradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama čija je gradnja počela prije nekoliko dana. Pelješki most bit će konkretan vizualni pokazatelj našeg članstva u EU-u s obzirom na to da je većinski financiran od Europske komisije, s udjelom od čak 85 posto. Tako veliki pothvat sami bismo jako teško realizirali, a ovako će napokon doći do kopnenog ujedinjenja hrvatskog teritorija, a građani s juga zemlje više neće biti tretirani kao građani drugog reda. Također, zadovoljna sam i mojim nastojanjima da Hrvatsku što prije uvedemo u schengenski prostor i eurozonu jer tek tada ćemo postati potpuno ravnopravna članica EU-a s mogućnošću da naši građani ubiru sve plodove članstva u Uniji. Ponosna sam na svoj rad i rad mojih kolega u grupi zastupnika Europskog parlamenta pod nazivom "MEP‘s Against Cancer" koja sve više dobiva na zamahu te na organiziranje tematskih konferencija diljem Hrvatske pod nazivom "Fight&Win" preko kojih promičem, zajedno s drugim kolegama iz EP-a, aktivnu borbu protiv raka radi smanjenja pojavljivanja te bolesti, smanjenja smrtnosti i osiguranja bolje kvalitete života za pacijente i preživjele. Moram istaknuti i borbu za jednakopravnost triju naroda u BiH, uspostavu kanala na hrvatskom jeziku, promjenu izbornog zakona te brojne aktivnosti kojima smo pokušali približiti Uniju BiH.
Još diskriminirani
- Puno je raznih aktivnosti, no najviše me veseli što je više od 3000 hrvatskih građana bilo našim posjetiteljima u Bruxellesu i Strasbourgu, kao i 500 mladih asistenata i stažista koji su imali priliku raditi u našim uredima. Na taj način približili smo im naš život i rad te ih upoznali s funkcioniranjem europskih institucija. Također, svojim radom u Izaslanstvu za odnose sa SAD-om ulažem kontinuirane napore da se konačno ispoštuje vizni reciprocitet između EU-a i SAD-a. Naime, građani Hrvatske još su uvijek nepravedno diskriminirani u odnosu prema nekim drugim građanima EU-a jer moraju plaćati aplikaciju za vizu kada žele putovati u SAD. Istaknula bih ovdje i svoj rad u parlamentarnom Odboru za vanjske poslove (AFET) gdje obavljam dužnost potpredsjednice, a u sklopu kojeg sam imala priliku i čast biti dio delegacija za radni posjet brojnim zemljama u kojima smo poboljšavali naše gospodarske, političke, ali i druge odnose, poput Južne Koreje, Japana, Irana, Kuvajta, Maroka i drugih.
Kao izvjestiteljica u sjeni radili ste na izvješću o klimatskoj diplomaciji. Koliko borba protiv klimatskih promjena uopće može biti efikasna u ozračju nesporazuma između SAD-a i ostatka svijeta na tu temu?
- Klimatske promjene ostaju jedan od najvećih izazova 21. stoljeća. Izvješće o klimatskoj diplomaciji je dokument kojim EU uvrštava klimatsku diplomaciju među svoje strateške prioritete u vanjskim poslovima, a njezin temelj je jačanje multilateralnih odnosa i održivi razvoj, odnosno stvaranje održivijeg društva s niskim razinama ugljika u atmosferi. Na njemu sam radila kao izvjestiteljica Europske pučke stranke u ime Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), a u suradnji s Odborom za vanjske poslove. S obzirom na to da je riječ o globalnom pitanju, svakako da je potrebna uključenost svih država da bi se ostvarili ciljevi iz Pariškog sporazuma, prvog pravno obvezujućeg globalnog klimatskog sporazuma, koji je na snazi i čije se odredbe moraju usvojiti! Stoga smatram da se EU treba pozicionirati kao lider u borbi protiv klimatskih promjena i da svojim djelovanjem bude primjer drugim državama. Drago mi je što smo ovim izvješćem čvrsto prikazali stav Europskog parlamenta te potvrdili globalno vodstvo EU-a u borbi protiv klimatskih promjena, posebice ususret COP 24 - klimatskom summitu koji se održava u prosincu u Poljskoj.
Znati tko ulazi u EU
U kojoj mjeri klimatske promjene utječu i utjecat će i na migracije stanovništva koje se posljednjih godina odvijaju upravo preko ovih prostora?
- Na proces migracija stanovništva klimatske promjene imaju izraziti utjecaj. Taj utjecaj posebno je izražen u regiji zapadnoafričkog Sahela, koja je jedna od najugroženijih regija na svijetu gdje se bilježi enorman porast temperature te užasne suše koje prisiljavaju milijune ljudi na emigraciju. No, nije samo Afrika pogođena klimatskim promjenama. Diljem svijeta mnogim državama i narodima prijeti klimatska katastrofa, poput oceanijskih otočnih država Kiribati, Nauru i Tuvalu, gdje je stanovništvo koje dosad nije emigriralo suočeno s posljedicama klimatskih promjena poput izraženih suša, kontaminiranja izvora pitke vode slanom vodom i podizanja razine mora, koje bi moglo potpuno prekriti te države i stvoriti dodatne napore na migracijske tokove. Podizanje razine mora velika je opasnost i za neke europske države, poput Nizozemske. Zaista je riječ o globalnom problemu i samo zajedničkim djelovanjem svih država možemo spriječiti takve crne scenarije. Smatram da međunarodna zajednica treba djelovati u srži problema, potrebno je poraditi na infrastrukturi i pomoći državama koje su pogođene velikim sušama i raznim drugim klimatskim promjenama kako bi se na vrijeme spriječili veliki migracijski tokovi.
Koliko je Hrvatska danas blizu ulaska u schengenski prostor?
- O ulasku Hrvatske u schengenski sporazum, ali i eurozonu, ovisi sigurnost i prosperitet hrvatskih građana. Naravno da Europu ne smijemo i nećemo pretvoriti u zatvorenu tvrđavu, ali moramo znati tko u nju ulazi. Do ulaska u Schengen nas dijele još uglavnom stavke tehničke prirode, no ono najvažnije imamo, a to je potpora europskih institucija i država članica. Vlada Andreja Plenkovića jasno je postavila Schengen i eurozonu kao svoje vanjskopolitičke prioritete, te vjerujem da će Hrvatska do 2020. godine biti članica schengenske zone i da ćemo tada početi još više ubirati plodove članstva u EU-a.
Dvanaest zastupnika
Kako kao Dubrovčanka komentirate činjenicu da brojke u drugom dijelu turističke sezone više ne izgledaju tako dobro kao na njezinu početku?
- Za konačnu ocjenu turističke sezone potrebno je pričekati još koji mjesec, kada u listopadu ili studenome izađu konačne i potpune brojke, iako dosadašnji podatci pokazuju da je ova turistička sezona ponovno bolja u odnosu prema prethodnoj. Vidljivo je i da dolazi do produljenja trajanja turističke sezone diljem Hrvatske, a u ponekim mjestima poput Dubrovnika, traje čak sedam mjeseci u godini, dakle duže od pola kalendarske godine. Također, mislim da je ovdje bitno istaknuti stalni rast i sjajne rezultate koje u vrijeme turističke sezone postižu regije u unutrašnjosti zemlje, poglavito Zagreb, ali i razvoj kontinentalnog turizma, što je iznimno važno zbog boljeg razvoja i naših kontinentalnih regija. Hrvatska je zaista raznolika zemlja koja je svojim gostima u mogućnosti ponuditi različite vrste odmora i sadržaja i ovdje smatram bitnim istaknuti našu kvalitetu usluge u turizmu, koja je neusporedivo bolja za razliku od jeftinijih svjetskih destinacija. Izvrsno je što se već sada razmišlja o budućnosti, pa mi je drago da će se od sljedeće sezone nakon 28 godina prvi put uvesti izravna zrakoplovna linija Dubrovnik-Philadelphia koja će povezati Hrvatsku i SAD. Time ćemo u Hrvatsku dovesti najvećeg svjetskog zrakoplovnog prijevoznika American Airlines, a zauzvrat ostvarujemo pristup najvećem čvorištu American Airlinesa na Istočnoj obali SAD-a koje nudi povezivanje s ostatkom SAD-a, Kanade i Karibima.
Prvi izbori koji nam slijede su upravo oni za Europski parlament. Hoćete li se ponovno kandidirati i koliko zastupnika očekujete da bi HDZ na tim izborima mogao dobiti?
- Novost je što će nakon ovih izbora za Europski parlament Hrvatska umjesto dosadašnjih 11 imati 12 zastupnika u Parlamentu. S obzirom na posljednje izbore u državi, na svim razinama, od kotarskih do parlamentarnih, HDZ je pokazao zavidnu razinu političke snage, iskustva i prije svega znanja za upravljanje državom. Vjerujem da su građani Lijepe Naše prepoznali tu snagu i da će svoj glas u svibnju sljedeće godine povjeriti najjačoj političkoj stranci u državi. Što se moje kandidature tiče, još je rano za neke najave, ali vi znate da ja volim raditi i da mi elana i energije ne manjka.
POBOLJŠANJE POLOŽAJA I PRAVA ŽENA
U posljednjih pet godina vrlo bitnim smatram svoj rad usmjeren na poboljšanje položaja i prava žena u društvu kroz rad Odbora za prava žena i jednakost spolova (FEMM) jer smatram da u tom području postoji još puno prostora gdje možemo napredovati kao društvo. Također, istaknula bih brojne intervencije koje sam imala u Europskom parlamentu, a kojima sam upozoravala na razliku u kvaliteti istih proizvoda na zapadnom i istočnom tržištu EU-a što je nedopustivo kad je riječ o jedinstvenom tržištu. Svi građani Unije moraju imati pristup proizvodima jednake kvalitete.
