• 

• Povjerenica Europske komisije Marianne Thyssen potvrdila je u odgovoru hrvatskoj zastupnici Dubravki Šuici da djeca stranaca koji rade u Europskoj uniji imaju pravo na jednake dječje doplatke kao i domaći radnici, priopćio je ured zastupnice.

Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu, u lipnju se po drugi put obratila Europskoj komisiji tražeći objašnjenje o poduzetim koracima za sprječavanje diskriminatorne inicijative u pojedinim državama članicama Europske unije kojom bi se smanjio dječji doplatak za djecu stranaca diljem Europske unija, navodi se u priopćenju.

Uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti utvrđuju se zajednička pravila za plaćanje obiteljskih naknada za članove obitelji radnika koji borave u državi članici koja nije nadležna država članica radnika. U skladu s tim pravilima mobilni radnici imaju pravo na jednake dječje doplatke kao i domaći radnici, bez obzira na to gdje je prebivalište djece, odgovorila je u ime Komisije Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage.

Također je naglasila kako Komisija pomno prati stanje te će preispitati austrijske mjere u pogledu njihove usklađenosti s pravom EU-a ako budu donesene i stupe na snagu.

Šuica je u pitanjima naglašavala kako bi usvajanje takvih mjera za posljedicu imalo podjelu unutar Europske unije, a djeca stranaca čije obitelji ne žive u istoj državi bila bi svrstana u kategoriju građana drugog reda.

Radi se o diskriminatornoj inicijativi kojom se namjerava smanjiti visinu dječjih doplataka koje primaju djeca gostujućih radnika čije obitelji ne žive u toj zemlji te ih prilagoditi standardu zemalja u kojima žive, odnosno standardu zemlje iz koje gostujući radnik dolazi, tumači ured zastupnice u priopćenju.

Potaknuta istupom jednog njemačkog zastupnika u Europskom parlamentu za obnovom ove inicijative, Šuica je u lipnju je ponovo uputila pismeno pitanje Komisiji tražeći obrazloženje o poduzetim koracima kako bi se spriječilo usvajanje ovih diskriminatornih mjera. 

Tendencije za uvođenje ove diskriminatorne mjere prisutne su u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji te bi njihovim usvajanjem bio zahvaćen i znatan broj hrvatskih građana i njihove djece.