Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica sudjelovala je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u raspravi o prijedlozima Europske komisije za nadogradnju Schengenskog informacijskog sustava. Schengenski informacijski sustav je zajednički informacijski sustav koji omogućuje nadležnim tijelima u državama članicama schengenskog prostora suradnju u razmjeni podataka i kvalitetniju kontrolu vanjskih granica Unije te predstavlja bitan alat za primjenu odredbi schengenske pravne stečevine.
„Hrvatska je potpisivanjem pristupnog ugovora prihvatila moguće pridruživanje Schengenu i Eurozoni, a to su ujedno i dva najvažnija vanjskopolitička cilja aktualne Vlade Andreja Plenkovića. Pristupanje schengenskoj zoni ima posebnu važnost u aktualnom trenutku kad su učestale migracije ali i pojave terorizma. Stoga je sigurnost prije svega hrvatskih građana ali i svih građana Europske unije jako važna i sigurna bi hrvatska granica kao vanjska granica Europske unije trebala biti prioritet ne samo Hrvatskoj nego i našim partnerima u Uniji jer unutarnju sigurnost građana Europske unije možemo osigurati samo ako osiguramo vanjske granice. Ne želimo biti tvrđava, ali želimo znati tko ulazi na naš prostor“, naglasila je zastupnica Šuica.
Republika Hrvatska će do kraja 2019. godine ispuniti sve tehničke kriterije za pristupanje schengenskom prostoru, čime će se proširiti područje slobodnog kretanja ljudi te povećati sigurnost svih europskih građana, a hrvatski građani će moći slobodno putovati Europom bez predočavanja osobne iskaznice ili putovnice:
„Stoga očekujem da će aktualni sastav Komisije i Europskog Vijeća do kraja ovog mandata, a do hrvatskog predsjedanja Vijećem EU donijeti dobre vijesti za Hrvatsku“, zaključno je izjavila zastupnica Šuica.
Pristupanje Schengenskom prostoru jedan je od strateških prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska će dati značajan doprinos učinkovitom i sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama država članica.