Bila je gradonačelnica Dubrovnika, a danas je EU zastupnica. Dubravka Šuica najistaknutija je dubrovačka političarka, a njen je rad u EU parlamentu itekako prepoznat. Prema izvješću nezavisnog think-tanka 'VoteWatchEurope', upravo ona je najutjecajnija hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.
Razgovarala: Ivona Butjer
Na HDZ-ovoj listi za EU parlament na predstojećim izborima našla se na drugom mjestu. U intervjuu za Dubrovački dnevnik osvrnula se na nadolazeće izbore, rad u EU parlamentu, događanjima unutar Europske unije, plaće zastupnika, ali i rodni Dubrovnik.
Od 2013. godine ste zastupnica u Europskom parlamentu i imate veliko iskustvo. Kako izgleda vaš posao?
Rad u Europskom parlamentu je iznimno zahtjevan i dinamičan, a dijapazon tema kojima se bavimo je širok. Dva tjedna u mjesecu su obično rezervirana za radne sastanke parlamentarnih odbora i radnih grupa u Europskom parlamentu u Bruxellesu gdje, u koordinaciji sa zastupnicima iz naše političke grupe, u mom slučaju Europske pučke stranke, pripremamo brojna izvješća, rezolucije i druge dokumente za plenarnu sjednicu. Što se tiče rada u odborima, obavljam dužnost potpredsjednice Odbora za vanjsku politiku (AFET), a članica sam i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), kao i Odbora za prava žena i jednakost spolova (FEMM). Uz to, potpredsjednica sam Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, kao i članica Izaslanstva za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svaki mjesec putujemo u Strasbourg gdje se održava plenarna sjednica u trajanju jednog radnog tjedna, a koja je ujedno i najvidljiviji dio zastupničkog posla. Nekoliko tjedana u godini je rezervirano za izvanparlamentarne aktivnosti (tzv. green week), odnosno rad u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj zemlji članici gdje naš rad i odluke približavamo građanima. Naravno, ove sve aktivnosti su isprepletene s našim drugim aktivnostima kojima nastojimo povećati vidljivost neke druge teme kojom se bavimo, pa tako u prostorijama Parlamenta često organiziramo tematske konferencije, izložbe i druge događaje kojima vrlo često, između ostalog, predstavljamo hrvatsku kulturu i zavičaj.
Na koja ste svoja postignuća u EU parlamentu najponosniji?
Autorica sam Nacrta mišljenja za Odbor za vanjsku politiku o Strategiji EU za Jadransko-jonsku regiju koja se bavi brojnim nama bitnim pitanjima poput očuvanja morskog okoliša, dovršavanju prometnih i energetskih mreža, razvitku plavog gospodarstva te razvijanju održivog turizma. Pelješki most je dio te strategije. Također, moje aktivnosti vezane uz približavanje Hrvatske Schengenu smatram jako važnim, pa mi je drago što sam predstavila dva mišljenja u ime Europske pučke stranke za Schengenski informacijski sustav. Također, posebno bih spomenula svoju javnozdravstvenu kampanju za borbu protiv raka. Održala sam diljem Hrvatske sedam konferencija „Fight&Win“, kao i zaključnu konferenciju u Europskom parlamentu u Bruxellesu na kojoj smo predstavili rezultate našeg rada. Cilj nam je bio ojačati svijest javnosti za borbu protiv raka, a na moju inicijativu u Hrvatskom saboru osnovana je neformalna skupina zastupnika „Zastupnici protiv raka“ po uzoru na istovjetnu skupinu u Europskom parlamentu “MEPs Against Cancer”. Za aktivnosti u ovom području nominirana sam i za zastupnicu godine u kategoriji zdravlja. Istaknula bih još i svoje dugogodišnje napore za ukidanje diskriminacije potrošača s obzirom na razlike u kvaliteti, sastavu i deklaraciji istih proizvoda za zapadno i istočno tržište Europske unije. Drago mi je što se i Europska komisija konačno pozabavila ovim problemom, a veseli me što sam bila i dio jedne od povijesnih odluka Europskog parlamenta o ukidanju roaminga unutar EU, i drago mi je što sam se uvijek zalagala za status hrvatskih ribara unutar Zajedničke ribarstvene politike EU. Aplikacija Bosne i Hercegovine za pristupanje Europskoj uniji i naša nastojanja da Hrvati u BiH dobiju jednakopravni status je također dio mojih zalaganja na koje sam ponosna. Drago mi je što sam poduprla da se utrostruče sredstva za program za mlade Erasmus+! Nemoguće je nabrojati sve aktivnosti u ovako kratkom intervjuu…
Koje teme o kojima ste raspravljali smatrate od najvećeg značaja za krajnji jug Hrvatske?
Moj prvi sastanak u Europskom parlamentu bio je sastanak s tadašnjim povjerenikom za regionalni razvoj Johannesom Hahnom prilikom kojeg sam ga upoznala s detaljima i potrebom izgradnje Pelješkog mosta. Danas mi je drago da će Pelješki most biti najvidljiviji simbol našeg članstva u Europskoj uniji jer bez bespovratnih sredstava iz europskih fondova njegova izgradnja ne bi bila moguća, a radi se o projektu koji će konačno našu domovinu teritorijalno povezati u jednu cjelinu.
Veliki broj građana iz našega Grada i županije, uključujući Linđa, HVIDRU, Blatsku Kumpanjiju, Dom Marina Držića, Dubrovačku gimnaziju su posjetili Bruxelles, mnogi naši mladi su bili stažisti u mom uredu, a i projekti poput Orlandovih europskih puteva, Dunda Maroja, valorizacije nematerijalne baštine poput Feste Sv. Vlaha i prezentacije stećaka te izložbe naših vina su bili dio mog angažmana.
Radila sam i na pitanjima zaštite okoliša, pogotovo u pogledu plastike za jednokratnu uporabu. Svjedoci smo kako nakon svakog jačeg juga našu obalu i otoke zatrpaju tone plastičnog smeća i to je ozbiljan problem i u tom smislu sam upozorila albanske vlasti te bugarskog ministra za zaštitu okoliša za vrijeme njihovog predsjedavanja Unijom te više puta upozorila Europsku komisiju i govorila na plenarnoj sjednici.
Mnogi smatraju kako se europarlamentarci ne umaraju previše, a kako primaju visoke plaće. Koliko se realnost poklapa s tom percepcijom?
Mogu vam iz prve ruke potvrditi da se realnost ne poklapa baš s tom percepcijom. Naime, za početak, u Europskom parlamentu je 751 zastupnik i zastupnica iz 28 država članica i osam političkih grupa. Cjelokupna hrvatska delegacija broji svega 11 članova, pa se stoga moramo još jače truditi i izboriti kako bi se čuo naš glas i kako bi zastupali interese naše zemlje i političke grupe u Parlamentu. Također, sve aktivnosti zastupnika se bilježe i motre, pa ne postoji šansa da se negdje možda provučete. Samo u ovom mandatu u Europskom parlamentu u ulozi izvjestiteljice, izvjestiteljice u sjeni ili izvjestiteljice za mišljenje radila sam na 17 izvješća. Europskoj komisiji obratila sam se preko 250 puta tražeći pismeni odgovor te 17 puta za usmeni odgovor i objašnjenje. Supotpisnica sam oko 360 prijedloga rezolucija te 16 pojedinačnih prijedloga rezolucija, dok sam u posljednjem mandatu čak 1139 puta govorila na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Tako da, ne bih nikad rekla da rad u Europskom parlamentu ima elemente odmora, to je vrlo zahtjevan i vrlo odgovoran posao.
Jesu li plaće zastupnika, po vašem mišljenju, previsoke?
Plaće zastupnika svih 28 zemalja članica su jednake i prilagođene standardu života u Bruxellesu i Strasbourgu.
Koji su najvažnije odluke o kojima će se tek raspravljati i koje će se donositi u EU parlamentu?
To je teško za znati iz današnje perspektive. Očekuju nas prvo vrlo važni izbori za Europski parlament 26. svibnja, ali nakon konstituiranja novog saziva očekuje nas izglasavanje novog europskog proračuna tzv. Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. što je neobično važan dokument iz kojeg proizlazi i nova hrvatska omotnica koja definira kohezijsku politiku odnosno popularno rečeno europske fondove iz kojih se financira većina aktualnih projekata u Dubrovniku poput studentskog doma, Lazareta ali i 500 novih dječjih vrtića u Hrvatskoj i niz drugih projekata. No, s obzirom na sva posljednja zbivanja, vjerujem da će Brexit ponovno biti jedna od najvažnijih tema, ali i sigurnost građana, gospodarski rast, migracije, Schengen, razvoj digitalnog tržišta, klimatske promjene, budućnost Europe i druge. Preostalo nam je još jako puno posla na svim ovim temama, pa vjerujem da će se svaka od njih naći na dnevnom redu.
Što biste poručili građanima koji smatraju kako se u EU parlamentu donose odluke koje se njih ne tiču previše?
Ne bih se složila s takvim mišljenjem. Gotovo sve odluke koje donosi Europski parlament tiču se svih građana Europske unije. Primjerice, kad Europski parlament usvoji direktivu koja se tiče ribarstva, to direktno utječe na ribare u Hrvatskoj. Odluka o ukidanju roaminga ukinula je roaming i za sve Hrvate, kao i odluka o ukidanju geoblokiranja prilikom on-line kupovine. Smatram kako je potrebna veća vidljivost našeg rada u medijima, pa bi samim time i brojne zablude o Europskom parlamentu iščezle.
Koje su to po vama najveće beneficije koje je Dubrovnik dobio nakon ulaska Hrvatske u EU?
Najveće beneficije za Dubrovnik se definitivno očituju u znatnim bespovratnim financijskim sredstvima koja su omogućena za razvoj grada Dubrovnika, ali i cijele županije koja je po količini povučenih sredstava najuspješnija županija u Hrvatskoj. Taj novac bi nam teško omogućio bilo tko drugi osim Europske unije. Danas smo svjedoci obnove brojnih škola, vrtića, kulturne baštine koja je iznimno bitna za Dubrovnik, modernizacije javnog prijevoza i brojnih drugih projekata. Naravno, tu su i dva uvjerljivo najveća projekta u županiji, modernizacija Zračne luke Dubrovnik i izgradnja Pelješkog mosta. Oba dva projekta su od iznimne važnosti za povezanost Dubrovnika sa svijetom. No smatram kako nas najveće prednosti članstva u Europskoj uniji tek očekuju, nakon pristupanja Republike Hrvatske schengenskoj zoni.
Nositelj HDZ-ove liste za EU izbore je mladi Karlo Ressler. Koje su, po vašem mišljenju, njegove najveće kvalitete? Je li to što je mlad prednost ili bi se moglo pokazati lošim u vidu nedostatka iskustva?
Karlo Ressler je iznimno sposoban i pametan mladi političar koji svojim entuzijazmom i radnom etikom predstavlja budućnost hrvatske i europske politike. Uz to je i diplomirani pravnik koji u Njemačkoj završava doktorski studij, a ne bih se složila ni da nema iskustva u politici. Dugogodišnji je savjetnik premijera Andreja Plenkovića, pa je samim time vrlo dobro upoznat s političkom svakodnevnicom, a uz to obnaša dužnost potpredsjednika Mladeži Europske pučke stranke u drugom mandatu. S obzirom na svoje godine ima impresivan životopis i uvjerena sam kako je riječ o izvrsnom izboru za nositelja liste.
Na HDZ-ovom skupu ste istaknuli kako, po pitanju mogućeg članstva Srbije u EU, nećete odustati od određenih kriterija. O čemu je riječ?
Riječ je bila o mojim usvojenim amandmanima na Izvješće Europske komisije o napretku Srbije. Radi se o godišnjem izvješću kojim Komisija procjenjuje količinu ostvarenog napretka država kandidatkinja u vidu približavanja europskim standardima i vrijednostima. Po riječima predsjednika Komisije Jean-Claude Junckera prilikom predstavljanja Strategije EU za proširenje na zapadni Balkan, nijedna država kandidatkinja neće postati članicom Europske unije prije nego riješi sva otvorena bilateralna pitanja sa svojim susjedima. Moji usvojeni amandmani su u skladu s europskim vrijednostima, ali i s hrvatskim interesima te od Srbije zahtijevaju razrješavanje pitanja nestalih osoba iz Domovinskog rata, učinkovitu istragu ratnih zločina, uspostavu politika koje će omogućiti pravednu raspodjelu mjesta za nacionalne manjine u srpskom parlamentu te zaštitu medija na jezicima manjina koje tamo žive i povrat preostalog kulturnog blaga.
Smatrate li kako bi Brexit mogao potaknuti dio ostalih zemalja članica na isti korak?
Iskreno ne vjerujem u takav rasplet događaja. Brexit smatram velikom političkom pogreškom i oglednim primjerom kako populistička politika zasnovana na izazivanju straha i širenju dezinformacija može uzrokovati veliki problem svojim vlastitim građanima. Upravo će mladi Britanci najduže i najviše ispaštati zbog ove loše odluke. Iako smatram kako je Ujedinjenoj Kraljevini mjesto u Europskoj uniji, ne bojim se da bi Brexit mogao potaknuti druge države članice na slične korake jer ne vjerujem da se itko želi naći u situaciji u kojoj se Britanci nalaze danas. Cijeli ovaj proces traje već godinama, a nedavno je izglasana još jedna odluka o odgodi izlaska. Živjeti u tako neizvjesnim uvjetima nije dobro ni za koga. S druge strane, Europska unija je konsolidirala svoje redove te čak postoji mišljenje među pojedinim zastupnicima u Parlamentu kako će izostanak tradicionalnog engleskog euroskepticizma potaknuti još bližu suradnju država članica, a svjedoci smo i da motivacija država kandidatkinja za članstvom u Uniji nije opala nakon referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini.
Dubrovnik živi od turizma, a najbrojniji su gosti Britanci. Hoće li se Brexit odraziti na dolaske gostiju iz tog dijela Europe u Dubrovnik?
Ne mislim da će doći do pada dolaska gostiju iz Ujedinjene Kraljevine u Dubrovnik ili Hrvatsku, pa ni nigdje drugdje u Europi što se toga tiče. Naime, početkom veljače Europsko vijeće donijelo je odluku kojom bi građani Ujedinjene Kraljevine koji dolaze u schengenski prostor radi kratkotrajnog boravka trebali dobiti mogućnost putovanja bez vize. Naravno, to izuzeće za putovanje bez vize odobrit će se uz uvjet reciprociteta, a Vlada Ujedinjene Kraljevine izjavila je da ne namjerava tražiti vizu od građana Europske unije koji putuju u Ujedinjenu Kraljevinu. Uglavnom je stajalište Europske unije u pogledu Sporazuma o Brexitu takvo da se ne ide na štetu građana, kako Europske unije, tako i Ujedinjene Kraljevine.
Koji su glavni prioriteti Hrvatske u daljnjim godinama članstva u EU? Za što ćete se posebno zalagati ako ponovno budete izabrani u EU parlament?
Vjerujem da će hrvatski prioriteti u narednoj budućnosti ostati na liniji naših prioriteta za predsjedanje Europskim vijećem početkom 2020. godine, a to je gospodarski rast, jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti Europske unije, energetska i prometna povezanost te proširenje Europske unije. Svi ti prioriteti pozitivno će se odraziti na gospodarsku, političku i sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj. Osobno planiram nastaviti s aktivnostima na vanjskopolitičkom planu Europske unije gdje će mi prioritet biti što skoriji ulazak Hrvatske u Schengen, ali i zaštita prava hrvatske manjine u našim susjednim zemljama. Također, nastavit ću sa svojom javnozdravstvenom kampanjom za borbu protiv raka. Puno toga smo uradili u posljednjih godinu i pol dana, ali još je puno posla pred nama, pogotovo po pitanju kvalitetnije skrbi o pacijentima, jednakom pristupu lijekovima i promišljanju o novim načinima liječenja. Naravno, moj fokus će i dalje biti na zaštiti okoliša i mora jer tu temu smatram izrazito važnom radi naše sadašnjosti, ali i zbog budućih generacija kojima ćemo ostaviti svijet u nasljeđe. Za kraj, ali nikako i najmanje važno, nastavit ću se zalagati za prava žena, odnosno za ravnopravnost spolova gdje mi cilj vidjeti veći broj žena na rukovodećim pozicijama u biznisu i politici. Žene čine polovicu svjetskog stanovništva i dok god postoje nejednakosti među spolovima nećemo iskoristiti puni ljudski potencijal.
Živi zid je krenuo u prikupljanje potpisa za referendum o ukidanju financiranja stranaka iz proračunskih sredstava što ste nazvali anarhizmom. Smatrate li kako bi se stranke i dalje trebale financirati iz proračuna? Je li po vama sporno što se prikupljanje potpisa poklapa upravo s izborima za EU parlament?
Da, smatram kako bi se stranke trebale nastaviti financirati iz proračuna jer u suprotnom će se zatvoriti vrata za sudjelovanje u politici brojnim malim strankama te će samo bogati pojedinci stvarati političke stranke i organizirati izbore, a uvjerena sam kako to nije ono što hrvatski građani žele. Financiranje političkih stranki iz proračuna omogućuje većem broju ljudi da izrazi svoje ideje i time pospješuje demokraciju u društvu. Živi zid je nerijetko u javnost plasirao populističke ideje koje bi naštetile demokratskom poretku u Hrvatskoj, a smatram da su hrvatski birači s vremenom postali svjesni ispraznosti živozidaške populističke politike te kako oni ustvari ne nude nikakva rješenja za izazove s kojima smo suočeni. Isto tako smatram kako je ovo prikupljanje potpisa za referendum namjerno organizirano baš sad pred izbore što također smatram populističkim potezom, no ponovno, nisam zabrinuta jer rezultati našeg rada stoje iza nas i ne vjerujem da takvi potezi mogu naštetiti stabilnosti Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića čija je umjerena politika i sigurno vođenje zemlje Hrvatsku usmjerilo na put gospodarskog razvoja.
Veliki dio svog vremena provodite u Bruxellesu. Što vam pri tom najviše nedostaje? Fali li vam Grad?
Jako velik dio vremena provedem na putovanju između Dubrovnika, Zagreba, Strasbourga i Bruxellesa, ali često me i parlamentarne aktivnosti odvedu negdje dalje u Europi ili svijetu. U takvim trenucima svakako mi najviše nedostaje moja obitelj i prijatelji, kao i svima pretpostavljam, pa koristim baš svaku priliku kako bi dio svog vremena provela s najbližima. A Dubrovnik, znate da fali uvijek kad nisam doma, mada je Grad dio mene gdje god se nalazila.
Što radite kad niste u Parlamentu? Navodno volite ribati... Kako provodite slobodno vrijeme?
Nastojim što više vremena provesti s mojim unučicama i obitelji. Istina je, cijeli život se ribolovom, ali rekreativno za odmor i dušu. Volim more pa kad uspijem uhvatiti malo slobodnog vremena, to za mene predstavlja idealan odmor. Volim i čitati, pa se tijekom putovanja najviše volim opustiti uz zanimljivu knjigu.
