Izvor: N1Dugogodišnja HDZ-ova zastupnica nominirana za potpredsjednicu Europske komisije u intervjuu za Večernji list pojasnila je kako ona razumije opis svog posla – demokraciju i demografiju. I svoju ulogu u organizaciji Konferencije o budućnosti Europe, velikom događaju na kojemu bi, kako Šuica otkriva, mogao biti dogovoren novi temeljni ugovor o funkcioniranju Europske unije.
U nastavku donosimo dio intervju koji je Dubravka Šuica dala za Večernji list.
Što ćete točno raditi na mjestu potpredsjednice Europske komisije zadužene za demokraciju i demografiju?
Koliko god vam se činilo da demokracija i demografija nisu povezane, one imaju uzročno-posljedični odnos. Puno Europljana ne sudjeluje u demokratskim procesima te ponekad ne vjeruju u demokratske institucije, a uzrok tome leži u demografskim promjenama u njihovoj okolini, koje uzrokuju nezadovoljstvo stanovništva. Mnogi se sele iz ruralnih u urbana područja, koristeći jednu od četiri temeljne slobode, slobodu kretanja. Sele se iz države u državu, što je u posljednje vrijeme slučaj i u Hrvatskoj. Stoga kao dio sveobuhvatne strategije EU o demografskim promjenama, solidarnosti među generacijama i demokratskoj uključivosti, moramo naći najbolje modele za usklađivanje rada i obitelji te preokrenuti trend i zaustaviti demografski pad. Mnogo je izazova pa ćemo naglasak staviti i na dugoročan utjecaj demografskog starenja na skrb i mirovine, kao i na utjecaj na različite skupine u društvu te na područja i regije koji su najviše pogođeni. Potrebno je raditi na nizu aktivnosti poput potrebe za poticanjem aktivnog starenja, poboljšanja ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, ulaganja u budućnost djece i zaštite njihovih prava kao i dugoročne vizije za ruralna područja. Time želimo osnažiti europsku demokraciju jer, prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, demokracija je više od glasanja na izborima. Cilj je da se glas Europljana čuje i moramo pokazati da je svaki pojedinac sposoban sudjelovati u procesima izgradnje europskog društva tako da se njegov utjecaj može jasno vidjeti i osjetiti.
VEZANE VIJESTI
Kako bi trebala izgledati Konferencija o budućnosti Europe, za koju je Ursula von der Leyen predvidjela da budete nadležni uime Komisije? Čuli smo da počinje 2020. godine i da bi trajala dvije godine, no gdje bi se događala, u kojem gradu ili državi, ili više njih, i s kojim akterima?
Građani Europe trebaju imati utjecaja na to kako se upravlja Unijom i trebaju imati dovoljno informacija o procesima unutar Unije. To je velik i vitalan proces za našu demokraciju u kojem ću blisko surađivati s Europskim parlamentom, Vijećem Europske unije te Odborom regija i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom. Konferencija o budućnosti Europe trebala bi okupljati građane svih dobnih skupina iz cijelog EU, kao i civilno društvo i europske institucije. Najprije ćemo formirati cijeli koncept, strukturu i ciljeve konferencije, a inzistirat ću na širokim i tematskim raspravama, jasnim ciljevima koji mogu rezultirati novom zakonodavnom regulativom ili, u konačnici, čak i prijedlogom za promjenu temeljnog Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Naravno da ću pomno pratiti provedbu.
O tome kako će izgledati budućnost EU ovisi i pitanje hoće li uopće, i kada, biti daljnjeg proširenja. Pokriva li vaše zaduženje u budućoj Komisiji i pitanja koja se tiču pregovora o proširenju ili je to izvan vaše domene?
S obzirom na to da dio mog portfelja čini i Konferencija o budućnosti Europe, svakako će se govoriti o proširenju. Također, Europska komisija djeluje na načelu kolegijalnosti što znači da smo svi jedan tim te da se odluke donose kolektivno, suradnjom i dogovorom. Osobno ću se nastaviti zalagati za proširenje Europske unije. Ako pogledamo iz kuta Republike Hrvatske, onda vam je jasno da ne želimo ostati čuvari vanjske granice Europske unije, što znači da bi se granica trebala pomicati na jugoistok Europe, ali naravno pod uvjetom da se ispune kriteriji kao što smo ih i mi ispunili tijekom našeg pristupanja.
Očekuje vas saslušanje u Europskom parlamentu, zakazano za 3. listopada. Strahujete li od mogućih kritika s tezom da Hrvatska sama nije dovoljno demokratski razvijena i zrela pa da je neobično da osoba iz Hrvatske vodi brigu o demokraciji u cijelom EU?
Ne strahujem od takvih kritika i teza jer svatko tko pozorno prati političku situaciju u Europi mogao se uvjeriti koliko je Hrvatska napredovala u pitanjima demokracije, vladavine prava, poštivanja manjina. Uostalom, to su bili i kriteriji za naše članstvo u Europskoj uniji, a danas možemo biti ponosni što je na čelu institucije koja se bavi tim pitanjima, Vijeća Europe, naša Marija Pejčinović Burić. Zar mislite da bi predstavnici 47 zemalja izabrali Hrvaticu na čelo te institucije da je drukčije? Slobodna, demokratska, europska Hrvatska izvrstan je primjer koji može poslužiti kao podsjetnik nekim kolegama u europskim institucijama na to koliko su sloboda i demokracija važne i zašto su s razlogom ključan dio europskih vrijednosti koje zastupamo. Uvjerena sam da će moj resor u Komisiji utjecati na razvoj demokracije na području cijele Unije, a što će se pozitivno odraziti i na daljnji razvoj demokracije u Hrvatskoj.
Ovog tjedna u Hrvatskoj smo imali privođenje novinara zbog objava na Twitteru i najavu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa da će se morati obratiti međunarodnim institucijama za pomoć jer Vlada ignorira zahtjeve Povjerenstva. Neki već komentiraju i pitaju zašto su takve stvari moguće u zemlji iz koje dolazi buduća potpredsjednica EK za demokraciju. Hoćete li u svojem radu, s pozicije Europljanke, kako je Ursula von der Leyen rekla da očekuje da se europski povjerenici osjećaju i ponašaju, upozoravati i na demokratski deficit u Hrvatskoj?
Koliko medijski pratim slučaj, premijer je ponovio da se medijske slobode trebaju poštivati te odmah zatražio od ministra unutarnjih poslova Božinovića i ministra pravosuđa Bošnjakovića izvješće sa svim relevantnim informacijama o privođenju gospodina Duhačeka jer to nije uobičajena pojava u Hrvatskoj. Mislim da se ovdje zaista ne radi o bilo kakvoj namjeri zastrašivanja novinara, ali treba ispitati sve okolnosti, a prema novinarima postupati s posebnom pozornošću, vodeći uvijek računa o slobodi medija i izražavanja. Što se tiče Povjerenstva, premijer je bio u službenom posjetu Finskoj i ne vidim u tome nikakav problem. On i ministri očitovali su se Povjerenstvu i objasnili svoju poziciju. Kao povjerenica u Komisiji zalagat ću se za jačanje demokratskih standarda diljem Europske unije, kao i svim zemljama članicama. Demokracija nigdje nije savršena i zato je potrebno na svim razinama ulagati napore da bi se ona jačala. Hrvatska je u proteklih 30 godina postigla veliki napredak u tom pogledu, pa i to što mi je povjeren resor demokracije vidim i kao svojevrsno priznanje Hrvatskoj. Naravno, to ne znači da ne treba nastaviti svakim danom razvijati demokratske standarde i u našoj domovini, naprotiv.
