Nameće se pitanje radi li hrvatska vanjska politika zaokret na području zaštite ljudskih prava
Ide li Hrvatska nizbrdo na polju zaštite ljudskih prava? Hrvatski šef diplomacije poslao je europskim kolegama izjavu o prioritetima na tom planu, a u dokumentu čiji je sadržaj RTL dobio na uvid ne stvalja se naglasak na borbu protiv govora mržnje i rastuće diskriminacije prema manjinskim skupinama, nego na promocija prava vjernika i zaštitu tradicionalnih vjernosti.
"Hrvatska će posebnu pažnju posvetiti promociji i zaštiti tradicionalne obitelji, temeljene na definiciji braka kao zajednice žene i muškarca, što je prirodna i temeljna jedinica ljudskog društva".
Posebno stajalište, uz Hrvatsku, uputile su samo Mađarska i Poljska, također s konzervativnih polazišta, na što upozorava i savjetnica za rodnu ravnopravnost europovjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj Nevena Mimice.
"Htjeli bih izraziti jasan prosvjed protiv Vlade koja napada ženska prava i rodnu ravnopravnost u Hrvatskoj. To je neprihvatljivo. Dolazim iz Mađarske i ne želim da i vi postanete Orbanovska država. Više nismo u 19-om stoljeću da muškarci odlučuju što bi žene trebale raditi sa svojim tijelom", izjavila je Zita Gurmai, predsjednica Organizacije žena Stranke europskih socijalista.
Ministarstvo u svojoj izjavi ima i posebnu interpretaciju pobačaja.
Hrvatska upozorava da pojmu 'seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava' nedostaje konsenzualna definicija na međunarodnoj razini, pa i unutar same Europske unije. U tom smislu, Hrvatska taj pojam tumači tako da on ne uključuje pobačaj.
I oporba oštro osuđuje politiku ministra vanjskih poslova i njegova novoimenovanoga savjetnika Ladislava Ilčića.
"...Koji na sve moguće načine Hrvatsku nastoje svrstati u red zemalja poput Poljske i Mađarske koje imaju vrlo konzervativnu i retrogradnu politiku prema rodnoj ravnopravnosti. Ovo društvo nažalost, pod Plenkovićevom vladom postaje ženomrzačko društvo u kojemu žene više nisu sigurne kao što su nekada bile", poručila je Karolina Leaković, v.d. predsjednice Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a.
Potpredsjednik saborskog Odbora ističe i kako je Hrvatska primljena u UN-ovo Vijeće za ljudska prava na drukčijoj platformi.
"Sada kada smo ušli u to članstvo s početkom ove godine mijenjamo radiklano naše stavove. Nismo dobili potporu za to tijelo zbog stavova koji se trenutno izjave, nego zbog onih koji su bili konstanta hrvatske vanjske politike", kazao je Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a.
Premijer pak umanjuje važnost izjave ministarstva.
"Mislim da je bilo samo riječ o pojašnjenju nekih stavova kada su se formulirala zajednička stajališta EU za Vijeće za ljudska prava, ne vidim u tome ništa posebno, niti ikakvu dramu", izjavio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
No, HDZ-ove europarlamentarke nisu u izjavu bile upućene.
"U svakom slučaju, mislim da je dobro da se otvori rasprava prije nego se da izjava, ali nismo o tome uopće razgovarali i nisam bila informirana", rekla je Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu.
Jer, bez javne rasprave, stvara se dojam da je izjava radikalan zaokret u odnosu na dosadašnju politiku prema ljudskim pravima, na što izvan Ministarstva nitko nije imao utjecaja.
