U okviru rasprave o nacrtu Izvješća o napretku Srbije zastupnika Davida McAllistera, govorili su predsjednica hrvatske EPP delegacije Dubravka Šuica i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković. U svom izlaganju Šuica se osvrnula na srpsku politika prema Rusiji te je osudila koketiranje Srbije s Rusijom, kao i neusklađenost te politike s politikom EU.Također, kad je riječ o konstruktivnom pristupu srpske vlade prema susjednim zemljama Šuica smatra da potrebno učiniti mnogo više u pogledu graničnog spora na Dunavu, po pitanju više od 1600 nestalih iz Domovinskog rata kao i oko povrata preostalih kulturnih dobara.
Plenković je kazao kako bi bilo dobro za Srbiju i njene susjedne države da ona ostvaruje napredak u području političkih, pravnih i gospodarskih reformi. Plenković se osvrnuo i na čl.3. srpskog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine kojima je Srbija proširila svojevrsnu univerzalnu regionalnu nadležnost za ratne zločine na teritorij drugih država bivše SFRJ pri čemu je prekršila načela kaznenog i međunarodnog prava o pravnoj sigurnosti i nemiješanju u unutranje poslove drugih država. Eklatantan je slučaj hrvatskog branitelja Veljka Marića. Plenković je naglasio kako je apsurdno da Srbija - čije se vlasti nisu u stanju jasno očitovati o osudi govora mržnje optuženog ratnog zločinca Šešelja - pretendira biti "regionalni Haag nakon Haaga".
Stoga je ključno učiniti pritisak s ciljem ukidanja relevantnih odredbi navedenog Zakona koje su usmjerene protiv članica EU i drugih susjednih država. Šuica je naglasila potrebu otvaranja arhiva bivše Jugoslavije te je dodala da je potrebno ustrajati na implementaciji ljudskih prava i osobnih sloboda, ističući problem hrvatskog branitelja Veljka Marića, Šuica smatra da je potrebno u tom kontekstu ukinuti univerzalnu jurisdikciju Srbije za ratne zločine.
Plenković je zaključio kako u vanjskopolitičkom smislu Srbija treba odlučiti o svom putu. Ukoliko želi u EU onda se treba pridruživati vanjskopolitičkim stajalištima EU, pa i u odnosima s Rusijom tj. restriktivnim mjerama EU, a osobito kad je preuzela predsjedavanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju. Podsjetio na razmjenu mišljenja sa srpskim ministrom Dačićem na Odboru za vanjske poslove u prosincu 2014., koji nakon Rezolucije Europskog parlamenta o optuženom ratnom zločincu Šešelju od 27. studenoga nije tom prigodom osudio njegov govor mržnje, kao što to nisu učinili ni drugi najviši srpski dužnosnici poput premijera Vučića i predsjednika Nikolića, a koji su do 2008. godine bili u istoj Srpskoj radikalnoj stranci s optuženim ratnim zločincem Šešeljom.
Plenković smatra kako to nije dobro i da bi Srbija, kao zemlja koja želi u EU, trebala prihvatiti demokratske standarde i biti vrlo jasna u osudi Šešeljeve ratnohuškačke retorike. Kad je riječ o poštivanju manjinskih prava Šuica je posebno podsjetila na Sporazum iz 2005. godine između Hrvatske i Srbije o reciprocitetnom jamčenju političkih i građanskih prava nacionalnim manjinama pa je napomenula da za razliku od Srba, kojim je zajamčeno 3 mjesta u Hrvatskom saboru Hrvatima nije osigurano isto u Narodnoj skupštini Srbije
