Komisija je 2016. godine provela sveobuhvatnu evaluaciju SIS-a, tri godine nakon stupanja na snagu druge generacije programa. Procjena je pokazala kako je SIS operativni uspjeh, no ipak nastavno na pozitivan uspjeh, trebalo bi dodatno ojačati učinkovitost i uspješnu provedbu sistema. Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP delegacije i izvjestiteljica vanjskopolitičkog Odbora za oba mišljenja, naglasila je kako je osiguravanje sigurnosti građana Europske unije i borbe protiv terorizma ključni zadatak EU, no kako to ne treba dolaziti na štetu hrvatskih građana.

„Želim naglasiti kako bilo kakva promjena ili reforma ove Regulacije ne smije stvoriti nepotrebne prepreke državama članicama koje su u procesu priključenja Schengenskoj zoni, a pritom mislim na Republiku Hrvatsku, a kao što znamo, pristupanje Schengenskom prostoru predstavlja važan strateški cilj i jedan je od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta Hrvatske. Današnje spajanje na SIS značajan je korak prema ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengenski prostor i jačanju sigurnosti naših građana“, izjavila je Dubravka Šuica.

Da podsjetimo, Schengenski informacijski sustav (SIS) je zajednički informacijski sustav koji omogućuje nadležnim tijelima u državama članicama Schengenskog prostora suradnju u razmjeni podataka te predstavlja bitan alat za primjenu odredbi schengenske pravne stečevine. Uspostavljen je kao pomoć́ za održavanje sigurnosti u državama članicama Schengenskog prostora u nedostatku unutarnjih graničnih kontrola. Spajanje na Schengenski informacijski sustav potvrda je važnosti Republike Hrvatske u obrani vanjskih granica i značajan korak prema ispunjavanju kriterija za ulazak u Schengenski sustav. Projekt implementacije Schengenskog informacijskog sustava u Republici Hrvatskoj vrijedan je oko 5 milijuna eura te je financiran sredstvima iz europskih fondova.