PITANJE (02.03.2017.):
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je svoju prvu listu 12 patogenih bakterija koje predstavljaju veliku prijetnju ljudskome zdravlju. Tih 12 bakterija predstavljaju najveću prijetnju čovječanstvu budući da su postale otporne na većinu antibiotika. Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da bi te bakterije u vrlo bliskoj budućnosti mogle postati veća prijetnja čovjeku od svih karcinoma zajedno.
U slučajevima kada antibiotici gube svoju djelotvornost, učinkovitost i snagu, operacije poput carskog reza, transplantacija organa, pa čak i kemoterapija mogu postati opasne, rizične i smrtonosne medicinske intervencije.
Trenutačno od posljedica infekcija tim bakterijama godišnje u svijetu umre oko 700 000 ljudi, a predviđa se da bi se taj broj mogao popeti i na deset milijuna do 2050. godine.
Cilj te objave Svjetske zdravstvene organizacije jest poticanje znanstvenika i farmaceutske industrije na nova istraživanja u pogledu antibiotika za navedene bakterije.
Što Komisija namjerava učiniti u vezi s novih 12 bakterija i poticanjem istraživanja za pronalazak novih antibiotika?
ODGOVOR (22.05.2017.):
Komisija je u potpunosti upoznata s popisom prioritetnih patogena koji je nedavno objavila Svjetska zdravstvena organizacija.
Od 1999. Komisija je u istraživanja antimikrobne otpornosti uložila više od 1,3 milijarde EUR. Trenutačno se provode istraživanja u području zdravlja, veterinarskih znanosti, hrane i okoliša. Naglasak je na antimikrobnim sredstvima, cjepivima i alternativnim terapijama za liječenje infekcija uzrokovanih patogenim bakterijama s popisa Svjetske zdravstvene organizacije kao i drugim relevantnim bakterijama kao što je Mycobacterium tuberculosis.
Komisija se koristi različitim instrumentima kako bi podržala razvoj novih antimikrobnih sredstava, uključujući i Inicijativu za inovativne lijekove (IMI)(1), najveće javno-privatno partnerstvo u području antimikrobne otpornosti na svijetu. U sklopu programa Inicijative za inovativne lijekove „New drugs for bad bugs” već je uloženo više od 650 milijuna EUR, stvorena je platforma za razvoj lijekova u okviru koje se testiraju i poboljšavaju novi antibiotici te je uspostavljena paneuropska mreža više od 700 bolnica i 500 laboratorija u 39 zemalja.
Financiranjem istraživanja posebno usmjerenih na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) Komisija je osnažila europske MSP-ove koji djeluju u području istraživanja antimikrobne otpornosti.
Nadalje, Komisija i Europska investicijska banka pokrenule su projekt InnovFin ID(2) u okviru kojeg se odobravaju zajmovi za podršku razvoju novih rješenja za zarazne bolesti kao što su uređaj za praćenje HIV-a, dijagnostički alat te klinička ispitivanja lijekova za hepatitis B, rakove uzrokovane virusom HPV-a i tuberkulozu.
Osim toga, priprema se drugi akcijski plan EU-a koji će se dovršiti do ljeta 2017. radi potpore državama članicama u borbi protiv antimikrobne otpornosti. Javno savjetovanje(3) u okviru kojeg su prikupljeni stavovi i doprinosi građana, javnih uprava, udruženja i drugih organizacija o mogućim aktivnostima koje će se uključiti u novi akcijski plan završeno je 28. travnja 2017.
