PITANJE (14.03.2017.):
Pariški sporazum najveći je pokušaj globalnog dogovora o smanjenju ugljičnih emisija i sprječavanja globalnog zatopljenja. Poduprlo ga je gotovo 200 zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države, i on bi trebao voditi do zaokreta svjetske ekonomije od fosilnih goriva u nastojanju ograničenja toplinskih valova, poplava, suša i porasta razine mora.
Tadašnja američka administracija predsjednika Obame izrazila je punu podršku i spremnost za implementaciju sporazuma, no nakon rezultata nedavnih američkih izbora i promjene administracije novi američki predsjednik Donald Trump najavio je povlačenje iz Pariškog sporazuma. Scott Pruitt, Trumpov savjetnik za okoliš i voditelj američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA), nedavno je izjavio kako ne vjeruje da je ugljikov dioksid ključan faktor za nastanak globalnog zagrijavanja. Američko povlačenje iz Pariškog sporazuma implicira i povlačenje američkih ulaganja koje je bivša američka administracija namijenila za pitanje klimatskih promjena te bi to moglo djelovati obeshrabrujuće na druge zemlje potpisnice.
Imajući u vidu te najave nove američke administracije, kako se Europska komisija planira postaviti i što misli poduzeti u slučaju povlačenja jedne od najvećih zemalja supotpisnica sporazuma te drugog najvećeg proizvođača stakleničkih plinova (otprilike 18 %) u svijetu?
ODGOVOR (05.05.2017.):
Vlada Sjedinjenih Američkih Država izjavila je kako razmatra sudjelovanje SAD-a u Pariškom sporazumu. Komisija očekuje da će Sjedinjene Američke Države u potpunosti poštovati svoje međunarodne obveze. S obzirom na to da zemlje diljem svijeta i dalje namjeravaju provoditi Pariški sporazum, kao što se vidi primjerice iz Proglasa o djelovanju iz Marakeša objavljenog u studenome 2016., Komisija je uvjerena da će se provedba Sporazuma nastaviti.
