PITANJE (29.08.2017.):
Očekuje se da će do 2020. godine umjetna inteligencija i pojačana robotizacija prouzročiti gubitak 5 milijuna radnih mjesta. Nitko od nas nije dovoljno pametan da zna koje će prednosti i nedostatke robotizacija donijeti sa sobom u narednim godinama i pitanje je hoće li prevladati njen negativan ili pozitivan utjecaj. S jedne strane, povećana automatizacija znači veću učinkovitost i produktivnost, bolju sigurnost zaposlenika, pa čak i viši životni standard, međutim, može prouzročiti gubitak radnih mjesta i temeljito promijeniti tradicionalno zapošljavanje. Neke su industrije više izložene riziku od drugih, pri čemu najviše mislim na proizvodnju i građevinarstvo gdje se očekuje 15-postotni gubitak radnih mjesta. Ideje su već iznesene kako bi se poduzeća i zaposlenici pripremili, poput „robotskog poreza” i zajamčene plaće, ali sve je to za sada na istraživačkom nivou bez konkretnih mjera. Kako biti u korak s tehnologijom i u isto vrijeme zadovoljiti osnovne potrebe čovjeka da zarađuje i prehranjuje svoju obitelj? Možemo li očekivati konkretne poteze i odluke Komisije u narednom razdoblju?
ODGOVOR (16.10.2017.):
Komisijin dokument za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe ističe različite pokretače promjena do 2025. na tržištu rada, uključujući tehnologiju i digitalno gospodarstvo.
Dostupni dokazi izneseni u Komisijinu izvješću Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi iz 2016.(1) upućuju na to da bi nove tehnologije općenito mogle imati pozitivan neto učinak na radna mjesta na razini EU-a. Razvoj vještina ključan je za primjeren odgovor na te izazove.
Novim programom vještina za Europu(2), posebno inicijativama Oblici usavršavanja i Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta, želi se mobilizirati tržište rada i dionike u digitalnom sektoru radi poboljšavanja digitalnih vještina. Prekvalificiranje radne snage također je središnja tema Strategije za digitalizaciju europske industrije(3), u kojoj se predlaže niz mjera kojima bi europska industrija mogla iskoristiti prilike koje pruža digitalizacija.
Europski stup socijalnih prava(4), koji je Komisija nedavno pokrenula, trebao bi služiti kao vodič prema učinkovitom zapošljavanju i društvenim ishodima pri odgovaranju na sadašnje i buduće izazove koji su izravno usmjereni na ispunjavanje čovjekovih osnovnih potreba te prema osiguravanju boljeg postizanja i provođenja socijalnih prava. Uz taj stup, Komisija je predložila i nekoliko inicijativa za ostvarivanje načela i prava koja proizlaze iz njega te okvir za praćenje kretanja i uspjeha diljem Europe.(5)
Komisija podupire i socijalne partnere u provedbi njihovih zajedničkih programa rada, koji uključuju djelovanje povezano s „Potrebama za vještinama u digitalnoj ekonomiji”(6), te podržava stvaranje radnih mjesta i razvoj vještina sredstvima fondova EU-a (npr. europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020., Program za zapošljavanje i socijalne inovacije).
Kao dio odgovora na globalizaciju i digitalizaciju Komisija je također pokrenula pilot-projekt za potporu regijama u industrijskoj tranziciji koji se temelji na pristupu pametne specijalizacije.(7)
