PITANJE (20.12.2017.):
Već duži niz godina obala grada Dubrovnika suočava se s ekološkom katastrofom izazvanom enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada koji velikom većinom potječe iz Albanije te se prilikom jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u dubrovačku luku te hrvatske otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu, poluotok Pelješac i južni dio hrvatskog Jadrana. Veliku većinu tog otpada čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina.
Iako je Albanija potpisnica Barcelonske konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja, količina albanskog otpada ne smanjuje se i u sve većoj mjeri nanosi štetu hrvatskoj obali, stanovnicima te morskoj flori i fauni. Komisija treba podupirati potpunu provedbu te Konvencije, u koju su uključene mjere gospodarenja otpadom, a države kandidatkinje za članstvo u EU-u imaju obvezu provoditi zakonodavstvo EU-a kako bi se uskladile s pravnom stečevinom EU-a. Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša, SL L 164, 25.6.2008., str. 19., previđeno je smanjenje količine novog i postojećeg morskog otpada, uključujući i plutajući otpad.
S obzirom na to da su postojeće uredbe nedovoljne za regulaciju morskog otpada, a zatvorenom moru poput Jadranskog prijeti ekološka katastrofa, apeliram na Komisiju da hitno poduzme mjere za spas dubrovačke obale ali i ostatka Jadrana.
ODGOVOR (20.02.2017.):
Komisija smatra da će se znatno smanjiti plastični morski otpad i njegov utjecaja na Sredozemlje nakon što države članice u potpunosti provedu zakonodavstvo EU-a o gospodarenju otpadom, uključujući Direktivu (EU) 2015/720(1), Direktivu 2008/56/EZ(2), Direktivu 2000/59/EZ(3) te zajedničku ribarstvenu politiku.
Albanija kao zemlja kandidatkinja nije obvezana zakonodavstvom EU-a o zaštiti okoliša. Međutim, s obzirom na to da teži pristupiti EU-u, obvezala se postupno usklađivati svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU-a te osigurati njegovu provedbu. Godišnji sastanci(4) prilika su za praćenje napretka i podsjećanje na potrebu za daljnjim poboljšanjima u području upravljanja otpadom.
EU je proveo sveobuhvatnu ocjenu postojećeg gospodarenja otpadom u jugoistočnoj Europi i budućih perspektiva u tom sektoru uključujući mogućnosti regionalne suradnje u recikliranju električnog i elektroničkog otpada(5), u okviru koje su izrađeni nacionalna ocjena situacije u pogledu otpada te plan za poboljšanje gospodarenja otpadom u Albaniji.
Različitim programima(6) te financijskim sredstvima (7)Komisija podržava, provedbu regionalnog akcijskog plana protiv morskog otpada(8) i mjere za rješavanje problema morskog otpada iz izvora na moru i kopnu.
Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)(9), u kojoj sudjeluju i Albanija i Hrvatska, ima posebne stupove o plavom rastu, kvaliteti okoliša i održivom turizmu te se njezinom provedbom može dodatno osigurati koordinirano djelovanje u cilju poboljšanja gospodarenja otpadom u toj podregiji i duž jadranske obale(10).
Komisija je 16. siječnja 2018. donijela strategiju o plastici koja među ostalim obuhvaća problem morskog otpada(11).
