PITANJE (12.04.2018.):
Starenje stanovništva i pad broja stanovnika problem je s kojim se susreće veliki dio država Europske unije. Zemlje u kojima se najviše bilježi pad stanovništva su istočne i južne države članice: baltičke države članice, luk u jugoistočnoj Europi koji počinje u Hrvatskoj i nastavlja se kroz Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku te završava u Grčkoj, nekoliko regija na Iberskom poluotoku i nekoliko regija u istočnoj Njemačkoj. U okviru sedam vodećih inicijativa strategije Europa 2020. obuhvaćena su i demografska pitanja, no većinom je naglasak stavljen na starenje stanovništva.
U kontekstu ove teme Komisiji postavljam dva pitanja: kakve su rezultate donijele dosadašnja inicijativa i politika? Koje mjere preporučujete za države članice u kojima je prisutan pad stanovništva?
ODGOVOR (17.05.2018.):
Komisija upućuje uvaženog zastupnika na odgovor E-001670/2018 o demografskom razvoju u EU-u i potpori koju Komisija pruža državama članicama u smislu financiranja, preporuka za politike i zakonodavnih prijedloga.
Komisija napominje da je od 2010. stopa fertiliteta u porastu u većini država članica koje su pristupile Europskoj uniji 2004. i 2007. Sve dulje očekivano trajanje životnog vijeka također pridonosi održavanju razine stanovništva iako je emigracija, uključujući u druge države članice, dovela do smanjenja broja stanovnika u nekim zemljama, a posebno u njihovim ruralnim regijama.
Glavni je instrument za suočavanje s demografskim padom kohezijska politika EU-a. Njezin je cilj poboljšati gospodarsko blagostanje u EU-u, ukloniti regionalne nejednakosti i potaknuti približavanje manje razvijenih regija onim razvijenijima. Osigurava sredstva u iznosu od 351.8 milijardi EUR za razdoblje od 2014. do 2020.
