PITANJE (01.06.2018.):
Prema Europskoj akademiji za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI), alergija je najrasprostranjenija kronična bolest u Europi s 20 posto bolesnika koji imaju teški oblik bolesti sa svakodnevnim strahom od napadaja astme, anafilaktičkog šoka ili smrti od alergijske reakcije. Ono što zabrinjava je, tvrde iz Akademije, porast broja oboljelih Europljana kojih je 2015. godine bilo 150 milijuna i predviđa se da bi do 2025. godine alergijama mogla biti pogođena polovica ukupne populacije Europske unije. Porast broja alergičnih dovodi i do porasta troškova nacionalnih zdravstvenih sustava. Podaci koje su prikupili iz Europske akademije za alergologiju i kliničku imunologiju o troškovima neuspješnog liječenja alergija u Europskoj uniji prikazuju da oni iznose između 55 i 151 milijarde eura godišnje. Institucije Europske unije odgovorile su na neka od pitanja vezana uz alergije Zakonom o informiranju potrošača o hrani.
Planira li Komisija poduzeti korake kojima bi poboljšala navedenu situaciju?
ODGOVOR (10.07.2018.):
Dokazi upućuju na to da se većina slučajeva alergije na hranu može povezati s nepretpakiranom hranom koja se često poslužuje u restoranima ili na ugostiteljskim pultovima(1). Na temelju odredbe o informiranju potrošača o hrani(2), od 13. prosinca 2014. informacije o prisutnosti tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije postale su obvezne i za nepretpakiranu hranu. Države članice mogu donijeti nacionalne mjere u pogledu načina na koje će se informacije o alergenima stavljati na raspolaganje.
Općenito, Komisijin pristup suzbijanju nezaraznih bolesti obuhvaća pružanje praktične podrške državama članicama u ostvarivanju cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda 3.4.(3) i ciljnih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije u pogledu nezaraznih bolesti(4).
Komisija je osnovala Upravljačku skupinu država članica za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima(5) kako bi pružila političke i strateške smjernice za utvrđivanje prioriteta i forum za međusobno savjetovanje država članica o nezaraznim bolestima.
Osim toga, uspostavljena je platforma za razmjenu najbolje prakse(6) na kojoj su dostupne sve najbolje prakse sufinancirane u okviru zdravstvenog programa EU-a, među ostalim za astmu. Ta platforma omogućuje dionicima i da svoje prakse podijele putem upitnika na internetu, među ostalim u području alergija i astme.
